"Istraživanja su pokazala da je ovo glavni rizik za debljinu u Hrvatskoj"

Dan je borbe protiv debljine. Za sada se ta borba gubi. Dva milijuna Hrvata ima ozbiljno poremećenu tjelesnu težinu. No, liječe se pretežno simptomi - kirurškim putem, dijetama, lijekovima. A psihički uzroci su zanemareni, najčešće čak i bez dijagnoze.

Pročitajte i ovo ogromni troškovi Hrvati su najdeblji narod u EU: "Pretilost je smrtonosna bolest" Hrvati - debela nacija Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu najavio revolucionarnu metodu mršavljenja: "To je kapsula koja se proguta i pretvara u elipsu"

Gošća Dnevnika Nove TV na ovu temu bila je dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Gospođo Musić Milanović, zašto toliki broj Hrvata gubi bitku s debljinom, kakve su nam prehrambene navike?

Očito nam nisu baš najbolje. Htjela bih istaknuti dva pokazatelja kod djece i odraslih. U zadnjih 12-ak godina djeca su nam došla s 20 posto na 35 posto onih s previše kilograma, u dobi od osam godina. Odrasli su se zadržali na 60 posto. Dakle, 60 posto ljudi starijih od 18 godina u Hrvatskoj ima previše kilograma. U zadnjih 12 godina desio se jedan pomak, a to je da su nam muškarci postali značajno deblji od žena, odnosno da su nam dječaci značajno deblji od djevojčica. To je trend koji se primjećuje i u drugim mediteranskim zemljama. Sigurno je to povezano s prehrambenim navikama.

Što je krivo?

Kod djece su u prvom redu krive skrivene kalorije kroz zaslađene napitke. Nevjerojatna je količina tog kilokalorijskog unosa, odnosno energije koju unosite kroz zaslađene napitke, a mislite da niste ništa ni jeli ni pili. Tu su i grickalice. Znači, sve ono što nije redovni obrok, što onako usput ubacite u sebe.

Istraživanja pokazuju da je u Hrvatski glavni problem, glavni prehrambeni rizik za razvoj prekomjerne debljine - svakodnevna konzumacija suhomesnatih proizvoda.

Zdrava hrana, uz mala primanja, mnogima nije dostupna. Cijene rastu. Kako onda živjeti zdravo?

Znate li što kažu, koja je najbolja prehrana? Siromašna, umjerena prehrana. Ovo je jedno nezgodno pitanje, dosta je komplicirano na njega odgovoriti. Kao što vidimo, veći nam je problem s preuhranjenošću nego s pothranjenošću. Najsigurnija, najzdravija prehrana je prehrana naših djedova i baka, jedna umjerena, siromašna prehrana.

Debljina se odražava i na porast brojnih drugih bolesti. Što smo do sada napravili na prevenciji i s kakvim rezultatima?

Debljina je jedini od sedam rizika koje je prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija koji je rizik za svih pet danas prepoznatih roničnih nezaraznih bolesti, od kojih pobolijeva 90 posto ljudi u Hrvatskoj, a i umire, nažalost. Po pitanju prevencije učinili smo zapravo dosta. U zadnjih 12 godina 5 međuresorskih grupa je gradilo nacionalni program Živjeti zdravo, to je program promicanja zdravlja. Evo, i vaša tvrtka je tvrtka-prijatelj zdravlja, uključila se u taj program. Prema tome, mi ćemo doista od predškolske dobi, srednjoškolske populacije, tvrtki, odrasle populacije... djelovati na očuvanju mentalnog, tjelesnog i reproduktivnog zdravlja.

Kada govorimo o debljini, koliko je važna genetika, a koliko način života?

Nažalost, razočarat ću vas - način života je dominantan.

Znači, ne možemo se izgovarati na genetiku?

Teško. Postoje obiteljska stabla koja su genetski opterećena, ali na populacijskoj razini razgovaramo o ispod jedan posto.

S godinama puno toga ide teže, pa i borba s kilogramima. Zašto?

Zatop što nam se smanjuje bazalni metabolizam, jer smo se baždarili na malo višu razinu energetskog unosa. Ako dopustite, dat ću jedan osobni primjer: prije 20-ak godina mogla sam bez problema unositi 2500-2600 kcal, a danas ako prijeđem 1800 kcal to se odmah vidi. A to je ništa! To je jako malo. Treba izračunati kome koliko treba i držati se toga.

Hvala vam!

Hvala vama.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr