Krešimir Ćosić (HDZ) smatra da se obrambeni sustav više mora koncentrirati na obrazovanje časničkog i dočasničkog kadra, što smatra i prioritetom u nastavku reforme sustava.
Ističe, naime, da moderni obrambeni izazovi, posebno u okviru skorašnjeg ulaska Hrvatske u NATO i većem angažmanu u međunarodnim mirovnim misijama, zahtjevaju visokoobrazovani časnički kadar, "vrhunske profesionalce".
"Imamo deficit kvalitetnih stožernih visokih časnika", upozorio je Ćosić, ističući važnost nedavne Vladine odluke o povećanju plaća časnika i dočasnika, jer njihove izazovne zadaće, naglasio je, zahtjevaju njihov puno bolji tretman.
Stanko Grčić (HSS) istaknuo je kako sustavu obrane nedostaje kvalitetno razrađen plan praćenja i upravljanja u izvanrednim i kriznim situacijama, naglasivši kako Hrvatskoj danas više ne prijete ugroze vojne prirode, zbog čega je nužna transformacija sustava u civilnu obranu kroz sustav zaštite i spašavanja.
Grčić je kazao da se obrambeni sustav više treba posvetiti planiranju kako reagirati na potrebe države, njezinog gospodarstva i stanovništva, u izvanrednim i kriznim stanjima poput prirodnih katastrofa, bolesti, uništavanja imovine, energetskih i drugih kriza.
Arsen Bauk (SDP) ocijenio je da je stanje u Oružanim snagama lani bilo bolje nego ranije, ali da je izvješće lošije, jer se, upozorava, brojni problemi više ne navode kao problemi, iako nisu riješeni.
Upozorio je da je sustav opskrbe vojske zastario, da je logističko-informacijski sustav tek u začecima, da je pješačko naoružanje u prosjeku staro preko 20 godina, da je streljivo preraznovrsno i nesukladno NATO standardima, da je zastarjelo i topničko oružje te brodovlje ratne mornarice.
Prigovorio je i da u Izvješću nema spomena o energetskoj sigurnosti, iako, ističe, NATO sve više pozornosti pridaje upravo tome.
Damir Kajin (IDS) zauzeo se, pak, da se Hrvatska više okrene proizvodnji i izvozu naoružanja, ustvrdivši kako je bivša SFRJ imala snažnu tradiciju u proizvodnji oružja, te predloživši da se povežu tvrtke iz država proisteklih iz bivše SFRJ i svoj proizvod ponude svijetu.
"Bivša Jugoslavija radila je tenkove, a sada ni jedna bivša republika be može napraviti ni jedan oklopni transporter", rekao je Kajin.
Replicirao mu je Ćosić (HDZ), rekavši kako su u bivšoj državi Srbija i BiH u ukupnoj proizvodnji oružja sudjelovali s gotovo 90 posto, a Hrvatska s tek nekoliko postotaka.
