Saborska oporba traži interpelaciju o radu Vlade. Što to uopće znači? Odgovor je zapravo jednostavan.
Podijelite
"Uputili smo interpelaciju", "Tražimo raspravu o interpelaciji", "Skupili smo potpise za interpelaciju".
Često se Saboru može čuti ova "važna" riječ, no ponekad građanima nije baš potpuno jasno što ona zapravo znači, iako je riječ o jednom od najvažnijih demokratskih sredstava saborskih zastupnika.
Dio saborskih zastupnika, njih najmanje deset posto (najmanje njih 16), pisanim putem postavlja vladajućima pitanje na neku temu koju smatraju važnom za raspravu. Slijedi rasprava u Saboru, a nakon rasprave potrebno je glasovati o predloženom zaključku, što se ujedno smatra i glasovanjem o povjerenju Vlade.
Tako nakon interpelacije, vladajući zapravo moraju dokazati da imaju natpolovičnu većinu u Saboru ili "pada Vlada".
Interpelacija je tako jedno od važnih demokratskih sredstava kojim zastupnici u parlamentu pokreću pitanje političke odgovornosti Vlade ili pojedinih njezinih ministara.
Pitanje, koje je sadržano u interpelaciji, razlikuje se od običnoga zastupničkoga pitanja po tome što se o odgovoru mora povesti parlamentarna rasprava, koja završava glasovanjem, kojim se iskazuje (ne)povjerenje vladajućima.
Sabor - 5(Foto:
Damjan Tadic/Cropix)
Uvjeti i rokovi
Dosadašnja iskustva parlamentarnih demokracija pokazala su kako prečesto korištenje interpelacije može prouzročiti nestabilnost vlade i političku krizu.
Stoga su propisana jasna pravila kada i kako se može pokrenuti interpelacija, tj. ograničene su i racionalizirane njezine pretpostavke i posljedice.
Da bi se pokrenula interpelacija, moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti: minimalan broj podnositelja, tj. desetina zastupnika, pismeno podnošenje pitanja i pismeno davanje odgovora te rok koji mora proteći od završetka rasprave o dobivenom odgovoru do glasovanja o povjerenju.
Sabor - 4(Foto:
Damjan Tadic/Cropix)
15x15x15
Interpelaciju je Hrvatski sabor vratio u parlament 2000. godine i podnosi je najmanje jedna desetina zastupnika, tj. njih 16.
Valjano podnesenu interpelaciju zastupnika, predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima u roku od 15 dana od dana kad ju je primio, a Vlada se o njoj mora očitovati najkasnije u roku od sljedećih 15 dana. A nakon što se Vlada očituje, predsjednik Sabora treba to očitovanje dostaviti zastupnicima u roku od idućih 15 dana.
Ovi rokovi postoje između ostalog i kao sredstvo zaštite stabilnosti izvršne vlasti. Razlog tome je kako se ne bi odluke donosile ishitreno te kako ne bi bilo trajnih političkih nestabilnosti i kriza.
Iz istog razloga se iduća interpelacija o istoj temi koja je odbijena, može ponovno podnijeti tek nakon tri mjeseca od dana kada je Sabor odbio interpelaciju.