Sabor: Zastupnici sumnjaju u bolju kvalitetu zdravstvene usluge

Zakon, koji se usklađuje s propisima EU, među ostalim predviđa da se obveznim uvođenjem pokazatelja kvalitete rada omogući usporedba bolnica i njihovih rezultata, a kako bi se spriječila veća odstupanja u smrtnosti i komplikacijama pojedinih bolesti.

Pročitajte i ovo više dokumenata na jednom mjestu Digitalizacija dokumenata: Uskoro bi se mogle spojiti osobna i zdravstvena iskaznica Traže bolju zdravstvenu skrb Prosvjed građana u Opuzenu, Gabrijelov otac poručio: ''Pogledajte što je meni ostalo od moga djeteta''

Bolnice i klinike koje zadovolje kriterije kvalitete imale bi pravo
zatražiti akreditaciju, a ako je dobiju mogle bi se uspoređivati s najboljima u svijetu.

Predloženim zakonom predviđeno je osnivanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja bi podatke o stručnim rezultatima bolničkog liječenja trebala učiniti dostupnima hrvatskim pacijentima.

Iako drže da je zakon kvalitetniji nego u prvom čitanju, većina
klubova poziva na njegovu doradu.

Miroslav Čačija (HSS) proziva Vladu da tri godine kasni s ovim zakonom, te izražava bojazan da se i taj zakon, kao i, kako je rekao, onaj o zaštiti prava pacijenata, neće primjenjivati u praksi.

"Ovo je više promotivna akcija jer smo svi svjesni da je zakon
nemoguće implementirati u praksi barem u iduće dvije godine", rekao je Čačija.

Predložio je da se u cilju poboljšanja zdravstvene zaštite usuglase norme i standardi te donesu opće i specijalne norme za pojedina zdravstvena područja, kao i provede edukacija među liječnicima o programima procjene i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite.

Doroteja Pešić Bukovac (IDS) prozvala je Vladu da zakon predlaže samo zbog racionalizacije i uštede u sustavu zdravstva, a sav se teret, tvrdi, želi prebaciti na pacijente.

Pero Kovačević (HSP) rekao je da zakon ne nudi rješenja za
poboljšanje zdravstvene zaštite, jer su lijekovi i liječenja, upozorio je, i dalje preskupi za građane većina kojih si ih ne može priuštiti.

"I ovaj zakon spada u skupinu onih pojava kada se stječe lažni dojam da vlast osnivanjem agencija i povjerenstava rješava proleme", kazao je.

SDP traži da se izradi novi zakon, jer predloženi, po riječima Mate
Arlovića, nedovoljno izražava ciljeve koji se njime žele postići.

Smatra da zakon ne navodi instrumente kojima se želi provoditi osiguranje i smanjenje rizika u zdravstvu, dok za odredbu po kojoj zdravstvene ustanove mogu i ne moraju tražiti akreditaciju, a samo ako je traže mogu dobiti stimulativna sredstva, smatra nedopustivom ucjenom.

Zakon podupire Klub HDZ-a, u čije je ime Andrija Hebrang rekao da Hrvatska ima vrhunski educirano medicinsko osoblje koje može raditi u zdravstvenim institucijama bilo gdje u svijetu, ali i upozorio da zbog toga Hrvatskoj, nakon ulaska u EU, prijeti "egzodus liječnika".

Da je zdravstvena zaštita u Hrvatskoj na zavidnoj razini Hebrang vidi u podacima da je životni vijek povećan sa 74,5 na 76 godina, da je dojenačka smrtnost smanjena s 6,3 na 3,2 na tisuću novorođenih, da je smrtnost od cirkularnih bolesti smanjena s 499 na 417 osoba na tisuću oboljelih, od malignih bolesti s 214 na 210, srčanih sa 176 na 140.