Pogledate burne svađe u turbulentnoj 2020. godini: Rad Sabora u uvjetima pandemije i potresa

Tehnički gledano, ova se saborska godina može podijeliti na dvije cjeline, prvu u kojoj je svoj rad u svibnju zaključio 9. saziv te drugu, u kojoj je u srpnju konstituiran novi, 10. saziv.

Zajedničko objema je suživot s pandemijom koronavirusa. Sabor je proljetos, kad je virus potvrđen u Hrvatskoj, vrlo brzo odgovorio na novi izazov, smanjio je broj zastupnika koji istovremeno smiju biti na sjednici, uveo elektroničke sjednice odbora, ukinuo posjete građana.

Ljetos i jesenas otišao je i korak dalje: uveo je obvezno nošenje maski, mjerenje temperature na ulazu u zgradu. Nakon što mu je Ustavni sud 'srušio' epidemiološke izmjene Poslovnika svim je zastupnicima omogućio da sudjeluju na plenarnim sjednicama rasporedivši ih u više saborskih dvorana i omogućivši im da glasuju i raspravljaju na daljinu.

Potres, drugi put u Ininoj zgradi

I kad se činilo da su prilike dovoljno teške, snažan potres koji je 22. ožujka zatresao Zagreb i okolicu, pokazao je da mogu biti i teže.

Potres je oštetio zgradu Sabora, urušio se dio krova, popucali su zidovi, stepenište… Oštećenja su prisilila zastupnike da se privremeno presele u Ininu zgradu u Šubićevoj, onu istu u koju se Sabor sklonio 8. listopada 1991. nakon što su dan prije zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore i u kojoj je donijeta povijesna odluku o razdruživanju od nekadašnje SFRJ. Kratko su zasjedali i u hotelu Westin.

Zahtjevnom vremenu unatoč, Sabor je uspješno odrađivao svoj glavni posao – donosio je zakone i odluke. U 9. sazivu, od listopada 2016. do svibnja 2020. donio je 735 zakona, ukupno odradio više od 1700 točaka dnevnog reda, zasjedao 421 dan, najviše u nekoliko proteklih saziva.

Iako ih javnost nije osobito vrednovala, zastupnici tog saziva u različitim su se formama za riječ javili više od 50 tisuća puta, a Vladi postavili gotovo 2900 pitanja.

Najvažniji zakon koji su donijeli bio je lex Agrokor, a na inicijativu Mosta uveli su i novčano kažnjavanje za neopravdane izostanke s plenarnih sjednica.

Proglašenje IGP-a

Novi saziv, konstituiran u srpnju, nastavio je još dinamičniji rad - odradio je tri izvanredne i dvije redovne sjednice, zasjedao 55 dana, najviše unatrag šest jeseni, donio 48 zakona.

Godinu je zaključio podrškom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru. Prije toga donio je paket zakona iz petog kruga porezne reforme, koji stupa na snagu 1. siječnja, a donosi porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde kuna.

Donio je državni proračun za 2021., izmijenio proračun za 2020., prihvatio godišnje izvješće Vlade, donio Zakon o obnovi Zagreba i okolice od potresa. Izmijenio je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i uveo novčane kazne za one koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera zaštite.

Izmijenio je Ovršni zakon i smanjio troškove ovršnih postupaka, a od ovrha izuzeo božićnice, uskrsnice, regres i topli obrok. Na samom početku rada, u srpnju, potvrdio je drugu Vladu premijera Andreja Plenkovića i njezin četverogodišnji program.

Odbijao inicijative vrlo aktivne oporbe

Novi je Sabor redom odbijao inicijative vrlo aktivne oporbe. Odbio je osnovati istražno povjerenstva za utvrđivanje eventualnih utjecaja vlasti na istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, potom interpelaciju o radu Vlade tijekom koronakrize, Mostov zaključak da Nacionalni stožer civilne zaštite podnese Saboru izvješće o svom radu.

Istu je sudbinu doživjela i inicijativa o opozivu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, Interpelacija o radu Vlade vezano za vjetropark Krš-Pađene koju je predložio Domovinski pokret od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz taj, po njima, vrlo sporan projekt.

Sabor je ove jeseni napravio svojevrstan presedan, jer je u jednom danu bez imuniteta ostavio trojicu zastupnika: HDZ-ove Darka Puljašića i Dražena Barišića te SDP-ova Vinka Grgića, s tim da je za dvojicu posljednjih dao i odobrenje da ih se zbog navodne umiješanosti u aferu Janaf liši slobode i odredi istražni zatvor.

Pandemija je ostavila traga, rekorder Bulj

U novom saborskom sazivu, konstituiranom 22. srpnja, samo 17 dana nakon održanih parlamentarnih izbora, tanku većinu od 76 zastupnika ima HDZ s partnerima, zastupnicima nacionalnih manjina, HNS-om i reformistima. Sastav mu je bitno promijenjen, u njemu je samo 50-ak zastupnika iz 9. saziva.

Nestali su Živi zid, Bandićeva Stranka rada i solidarnosti, demokrati, a u sabornicu su ušli zastupnici nekih novih stranaka, poput Škorina Domovinskog pokreta, platforme Možemo, SIP, Fokusa, stranke Pametno.

Sabor je po drugi put za svog predsjednika izabrao Gordana Jandrokovića, što u proteklih 30 godina modernog saborovanja nikome od prethodnih predsjednika nije pošlo za rukom.

Zbog promjene kalendara blagdana, Dan Sabora ove je godine po prvi put obilježen 8. listopada, na dan koji se lani slavio kao Dan neovisnosti.

Pandemija koronavirusa, s kojom se Sabor nosio cijele godine ostavila je traga na zastupnicima, od 151, njih više od trećine preboljelo je covid-19 ili bilo u samoizolaciji.

Pročitajte i ovo saborska statistika Saborski rekorder za riječ se javio 445 puta. S druge strane, ima i onih koji za masnu plaću u Saboru nisu ni usta otvorili

Pročitajte i ovo Hrvatski apsurdi Liječnici moraju dokazivati da su se koronom zarazili na poslu: "Čini se da je svrha prikupljanja podataka da ljudi odustanu"

Iako je novi saziv donio neke novine, neke su stvari ostale iste, Miro Bulj (Most) i dalje drži rekord po broju javljanja. Od 22. srpnja do 18. prosinca za riječ se u raznim formama javio 445 puta ili prosječno osam puta svakog radnog dana.