"Srećom da je voda niska jer bi došlo do proboja nasipa", ustvrdio je Grubišić nakon stanke koju je zatražio na tu temu u Hrvatskom saboru. S obzirom na promjene toka Save na bosanskoj strani postoji, kaže, opasnost da u slučaju većih oborina dođe do poplave slične onim lanjskim.
Pročitajte i ovo
Bez dlake na jeziku
Oporba se obrušila na Turudića: "Priprema teren za spas obožavane ministrice. To je skandalozno"
Odbijen mu je zahtjev
Sabor ostao bez jednog zastupnika, Kolakušić pobjesnio: "HDZ mi je ukrao saborski mandat"
Medije je prozvao zbog, kako je rekao, zavjeta šutnje kada je riječ o toj temi. "Sinoć je bila samo flash vijest, a danas nema ni jedne vijest o tome. Jesu li Hrvatske vode u nekoj pretplati to ne znam, ali tražim ozbiljan pristup rekonstrukciji nasipa Save sa naše strane", kazao je Grubišić.
Mišljenja je i kako bi kanal Dunav-Sava riješio problem poplava. "Ni jedan kapitalni projekt, a to je za Slavoniju najkapitalnije u ovoj državi baš i ne prolazi. Krpi se tu i tamo, a onda se pojavljuju ovakve rupe", kaže Grubišić.
Traži ozbiljan pristup Hrvatskih voda i hrvatske države tom problemu, koji može imati ozbiljne posljedice.
Prosvjed vozača autobusa u Splitu
Jakša Baloević (Novi val) je nakon stanke upozorio na problem vozača u Gradskom komunalnom poduzeću Promet koji su, ističe, sve češće izloženi fizičkim napadima na svom poslu.
"Oni su se za danas dogovorili da će prosvjedovati zbog terora na radnom mjestu zaustavljanjem prometa na 10 minuta", kazao je. Iznio je i podatak prema kojem je 2013. zabilježen jedan takav napad, lani ih je bilo pet, a u prvoj polovini ove godine čak četiri.
U utorak je, podsjetio je, pretučen vozač koji je završio sa slomljenom arkadom.
"Zar treba čekati da netko smrtno strada? Nadam se da će državne institucije nešto poduzeti i zaštiti te ljude jer je njihov posao odgovoran", ističe Baloević.
Hrvatski sabor sjednicu nastavlja Godišnjim izvješćem Hrvatske zaklade za znanost za 2014. godinu, u kojem se, uz ostalo, navodi da je Ured Zaklade u prošloj godini pratio ukupno 276 projekata u vrijednosti od oko 55 milijuna kuna godišnje, ili u ukupnoj vrijednosti od oko 200 milijuna kuna.
U lipnju 2014. raspisani su natječaji novog ciklusa Istraživačkih i Uspostavnih istraživačkih projekata, a u prosincu i Partnerstvo u istraživanju.
Upozorava se i da je uspostavljeni sustav financiranja znanstvenih istraživanja dovedenu pitanje jer ugovorne obveze za gotovo 500 projekata koji će se financirati u 2015. godini iznose oko sto milijuna kuna, a projekcije Državnog proračuna ne slijede dogovorene kvote znanstvenih projekta. Također, upozorava se kako već nekoliko godina postoji zabrinjavajući pad ulaganja u istraživanja, a Upravni odbor Zaklade smatra da je razina ulaganja ispod kritične razine dostatne za razvoj kvalitetnih znanstvenih istraživanja te razvoja istraživača što dugoročno umanjuje konkurentnost Hrvatske.
'Od ulaska u EU uplatili 29,6 milijuna eura više nego što nam se vratilo'
Jednim od problema sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj navodi se i nedostatak nadzora i praćenja u sustavu razvoja karijera mladih istraživača te izlazak velikog broja mladih istraživača iz sustava bez stečenog stupnja doktora znanosti pri čemu država gubi značajna sredstva koja je uložila u njihovo obrazovanje.
Svjestan izuzetno teške financijske situacije u zemlji, Upravni odbor Zaklade ističe kako u sustavu znanosti i visokog obrazovanja već gotovo četiri godine nije bilo sustavnog zapošljavanja budućih znanstvenika što je rezultiralo odlaskom velikog broja najtalentiranijih diplomanata u inozemstvo, a bez planiranja sredstava u Državnom proračunu sva buduća uključivanja mladih istraživača u sustav znanosti potpuno onemogućena.
"Takva će situacija dovesti do nepremostivih problema u znanosti i visokom obrazovanju čime će Republika Hrvatska još i više zaostati za članicama Europske unije", stoji uz ostalo u Izvješću.(Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook