Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski sabor nastavio je zasjedanje raspravom o novom, sa smjernicama EU usklađenom prijedlogu novoga zakona o azilu, za kojega u Vladi kažu kako jamči najvišu razinu zaštite imigranata.


Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić je, obrazlažući zakon, kazao kako je osnovna novina u odnosu na prvo čitanje zakona ta da se stranci koji zatraže azil, a MUP im zahtjev odbije, mogu žaliti povjerenstvu za azil koje se zakonom kani osnovati.

Vezani članci Trgovina, ilustracija - 3 Zakon o radu trgovina neki podržavaju, drugi najavljuju otkaze: "Ovo je nerazumno, neprihvatljivo i ne koristi nikome" Milan Kujundžić (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL) "U pripremu zakona o pobačaju bit će uključena i Katolička Crkva, ali bez zabrane pobačaja"

Vlada je, naime, prihvatila primjedbe da o žalbi ne odlučuje samo Upravni sud, već da je potrebno osnovati posebno tijelo koje bi rješavalo žalbe u drugom stupnju.

Novi zakon uz ostalo predviđa da tražitelji azila imaju pravo i na srednjoškolsko, ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, kao i da nakon godinu dana čekanja na azil mogu dobiti pravo na rad.

Zakonom se jamči i supsidijarna zaštita osobama koje nisu dobile azil, a ne mogu se vratiti u svoju domovinu zbog humanitarnih razloga.

Zakon azilantima jamči pravo na boravak u Hrvatskoj, osiguranje osnovnih životnih uvjeta i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje školovanje, novčanu i besplatnu pravu pomoć, humanitarnu pomoć, pravo na rad te slobodu vjeroispovijesti i vjerski odgoj djece. 

Potpora zakonu o strancima

Saborski klubovi dali su potporu Vladinom prijedlogu novoga zakona o strancima, iako je dio oporbe predložio da, zbog dorade zakonskih odredbi, Sabor zakon raspravi u još jednom čitanju.

Šime Lučin (SDP) ukazao je na, prema njegovu mišljenju, nedovoljnu zaštitu ljudskih prava u nekim odredbama, pa predlaže da se strance o odbijanju njihova zahtjeva za vizom izvijesti pismenim putem te im se omogući pravo prigovora ministru unutarnjih poslova.

Lučin predlaže i da stranci žalbu mogu uputiti i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH, te da se hrvatske državljane koji iz humanitarnih razloga pomažu strancima koji nezakonito borave u Hrvatskoj oslobodi prekršajnog progona.

Traži i da se i članovi istospolnih zajednica uvrste u skupinu
stranaca kojima se odobrava privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, kao i da se jasno uredi postupak i odredi tijelo koje utvrđuje da li stranci koji traže privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji brak sklapaju tek fiktivno.

Nikola Vuljanić (HNS) najavio je amandman po kojemu bi stranci ispit iz poznavanja hrvatskog jezika morali polagati nakon godinu dana privremenog boravka u Hrvatskoj, a ne, kako predlaže Vlada, tek kada traži stalni boravak. Vuljanić, naime, smatra da stranac koji četiri godine ima privremeni boravak već poznaje hrvatski jezik.

Damir Kajin (IDS) pozdravio je odredbe o izdavanju radnih dozvola za strance, ističući potrebu bolje stimulacije zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj, posebno u gospodarskim granama za koje među hrvatskih državljanima ne postoji dovoljan interes za zapošljavanje.

Pritom, tvrdi Kajin, treba biti fleksibilniji prema državljanima
bivših jugoslavenskih republika, 'koje trebaju biti rezervoar radne snage za Hrvatsku'.

Dražen Bošnjaković (HDZ) istaknuo je važnost ustrojavanja hrvatske baze podataka o vizama, kao središnjeg mjesta gdje se mogu provjeriti svi podaci o vizama, a pozdravio je i odredbu po kojoj stranac snosi teret dokazivanja zakonitosti i opravdanosti boravka u Hrvatskoj.