Sabor: HDZ, HDSSB i SDSS protiv aktivne registracije birača u dijaspori

'Razumijemo da je to bilo obećanje koalicije, no protivimo se isključivo matematičkim metodama, bez uzimanja u obzir ustavnih prava građana', rekao je Davorin Mlakar (HDZ). Podsjetio je kako je ustavnim promjenama 2010. uvedena fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru, bez obzira na broj hrvatskih državljana izvan Hrvatske.

'To nije kraj. Novim zakonom idemo za njih uvoditi i novu restrikciju, koja se u ovom zakonu zove aktivna registracija. Da bi svoje biračko pravo ostvarili, pred svake izbore morat će se aktivno registrirati, doći i izjasniti se da žele sudjelovati', naglasio je Mlakar.

>> I dalje bez političkog dogovora oko objave registra branitelja

Upozorio je kako će se aktivna registracija provoditi u veleposlanstvima i konzulatima, koji su nekim hrvatskim državljanima udaljeni i po 2.000 kilometara. Mlakar ističe kako će ti birači morati dva puta dolaziti u konzulat ili veleposlanstvo, što je demotivirajuće za birače.

Na obrazloženje ministra uprave Arsena Bauka da se aktivna registracija uvodi s ciljem omogućavanja dopisnog glasovanja na budućim parlamentarnim izborima, Mlakar je rekao kako je ta mogućnost dobrodošla, ali tek kada se steknu tehničke mogućnosti da svi mogu glasovati pod jednakim uvjetima.

Mile Horvat (SDSS) kazao je kako je svjestan potrebe sređivanja biračkih popisa, ali i upozorio da rješenje o aktivnoj registraciji te mogućnost brisanja iz prebivališta u Hrvatskoj predstavlja veliku prepreku za konzumaciju biračkog prava kako Hrvata u dijaspori, tako i povratnika srpske nacionalnosti.'Definitvno će na taj način padati interes za glasovanje', rekao je Horvat.

Istaknuo je kako je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) nezadovoljna jer, kako tvrdi, uoči i ovih lokalnih izbora u proljeće iduće godine ponovno prevladava oštra retorika.'Dobro je da je Ministarstvo krenulo u taj posao, da uredi područje izbornih aktivnosti, ali nije dobro da svaki izborni ciklus kreće s oštrom retorikom većinskog naroda prema srpskoj manjini. To je obilježje svakog predizbornog ciklusa proteklih godina', smatra Horvat.

Horvatu je replicirao Duje Marasović (HDZ), ističući kako SDSS nije jedini predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj, te da u tom smislu za odnos većinskog i manjinskog naroda nije dobra jučerašnja retorika čelnika kluba te stranke Milorada Pupovca.

>> Pratite na Dnevnik.hr: Sabor o registru birača

'Smatram da srpskom narodu treba vratiti osmjeh u Hrvatskoj. Kako će mu ga vratiti Pupovac, ja ga nikada nisam vidio da se smije u Saboru, u hodniku, u kafiću. Retorika mu je takva da u smislu predizborne kampanje gospodin Pupovac produbljuje jaz između srpske nacionalne manjine i hrvatskog naroda', rekao je Marasović. SDSS-u je zamjerio i da svojom retorikom kako su 'Srbi ovdje progonjeni' želi steći glasove na lokalnim izborima.

I Josip Salapić (HDSSB) smatra da će aktivna registracija oslabiti interes za izlazak na izbore. 'Diplomatsko-konzularna predstavništva postat će puki bilježnici onih koji će htjeti glasovati', ocijenio je. Iako podupire stajalište Vlade o potrebi sređivanja biračkih popisa, Salapić je istaknuo kako aktivnu registraciju ne treba propisivati zakonom ako zaista služi samo kao rješenje prije uvođenja dopisnog glasovanja.

Njegov stranački kolega Dinko Burić naglasio je kako HDSSB brani pravo svakog državljana na konzumiranje biračkog prava, ali pod jednakim uvjetima. S tim u vezi ocijenio je da Zakon o registru birača, kao i jučer raspravljeni Zakon o prebivalištu, diskriminira hrvatske državljane hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH, u odnosu na hrvatske državljane srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji.

Podsjetio je kako je jučer raspravljeni Zakon o prebivalištu izuzeo od brisanja iz evidencije prebivališta hrvatske državljane obuhvaćene programima obnove i stambenog zbrinjavanja. 'Ne mogu hrvatski državljani jedne nacionalne pripadnosti biti favorizirani pred građanima druge nacionalne pripadnosti, ni iz kojih razloga', zaključio je Burić.

Na njegovo je izlaganje reagirao ministar uprave Bauk. 'Osobno smatram da svaki hrvatski državljanin koji živi u Hrvatskoj treba imati prebivalište u Hrvatskoj. Ukoliko netko ne može živjeti u Hrvatskoj jer mu je u ratu srušena kuća, treba mu što prije obnoviti kuću da se može u nju vratiti pa onda, ako to želi, može odlučiti hoće li živjeti u Hrvatskoj ili negdje drugdje', poručio je Bauk te dodao da mu 'nije jasno zašto bi netko htio živjeti drugdje, pored ovako lijepe zemlje'.

Odbacio je tumačenja kako će aktivna registracija otežati glasovanje građana u dijaspori, ističući da oni neće morati na biračko mjesto dolaziti dva puta, nego će se moći registrirati na sam dan izbora. Iako je Ustavom deklarirano jednako opće biračko pravo za sve građane, ministar Bauk je kazao kako u stvarnosti postoje tri biračka prava - biračko pravo državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, pravo birača u dijaspori i pravo pripadnika nacionalnih manjina, koji imaju i dodatno pravo glasa.

Pročitajte i ovo Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi Gost Dnevnika Nove TV Jandroković komentirao SOA-u i Milanovića, ali i navodne pritužbe HDZ-ovaca o plaćanju noćenja: "Tko vam je to rekao, ja ću svoje platiti sutra"

'Ta tri prava nisu jednaka, bez obzira što su deklarirana Ustavom, a to je posljedica povijesnih okolnosti', obrazložio je Bauk. Podsjetio je da broj pripadnika dijaspore koji iziđu na izbore ne može utjecati na broj njihovih zastupnika u Saboru, a na pitanje što se dobija aktivnom registracijom, odgovorio je kako se 'smanjuje biračka masa, čime se olakšava donošenje referendumskih odluka u Hrvatskoj'.

Laburist Dragutin Lesar izrazio je zadovoljstvo što je Vlada prihvatila njegov prijedlog da se svim sudionicima izbornog procesa omogući uvid u podatke o imenima i adresama birača.

Tonka Ivičević (SDP) pohvalila je rješenje po kojem će birači smješteni u ustanovama socijalne skrbi moći glasovati u tim ustanovama, kao i pravo glasa osobama lišenima poslovne sposobnosti. Pozitivnom smatra i posebnu evidenciju pripadnika nacionalnih manjina, koji se više na biračkim mjestima neće morati izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti.

I Nada Turina Đurić (HNS) očekuje da će novi zakon uvesti red u popis birača i otkloniti sumnje u regularnost izbora i legitimnost izabranih vlasti. 'Za pravnu državu potpuno je neprihvatljivo da je 340 tisuća birača bez valjane osobne iskaznice', rekla je Turina Đurić.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook