Zakonom bi obuhvaća oko 115.000 radnika, ili oko 7,6 posto ukupno zaposlenih, koji primaju plaću do 2.500 kuna mjesečno.
Pročitajte i ovo
Trenutno je udio najniže plaće u prosječnoj plaći u Hrvatskoj 35 posto, a prema predloženom zakonu od 1. srpnja taj će udio biti 39 posto prosječne hrvatske plaće ostvarene u prošloj godini, što znači i rast minimalne plaće od oko 300 kuna.
Visina minimalne plaće od sredine iduće i za naredne godine usklađivat će se s realnim godišnjim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavat će se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini. Pritom će se uzimati u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne, kao sada, za prvih osam mjeseci prethodne godine.
Za neke radno-intenzivne industrijske grane, kao što su tekstilna, drvno-prerađivačka i kožarsko-obućarska industrija predviđeno je četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini.
Saborska većina nije prihvatila SDP-ov amandman da država radnicima u tim industrijskim granama iz proračuna nadoknadi razliku do pune minimalne plaće.
Sabor je izmijenio Ovršni zakon, kojim se ubrzava i pojednostavljuje ovršni postupak, te štiti egzistencijalni minimum ovršenika, ali ne tako da se oslabi pozicija ovrhovoditelja.
Ovršenicima s neto plaćom većom od prosječne moći će se plijeniti veći iznos nego što je to bilo do sada, dok će ovrha provoditi isto na plaći nižoj od prosječne i moći će se plijeniti jedna trećina odnosno pola plaće.
Ovrha će se moći odgoditi samo jednom, kraći su i rokovi odgode ovrhe, a uvodi se mogućnost ovrhe na motornim vozilima, sada i putem javnog bilježnika.
Izmijenjen je i sa zakonodavstvom EU usklađen Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, kojima se, sukladno direktivama EU, predviđa osnivanje jedinstvenog tijela (zavoda) koje će brinuti o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu - objedinit će se Hrvatski zavod za medicinu rada i Odjel za zaštitu na radu pri Ministarstvu gospodarstva.
Sabor je izmijenio i Zakon o eksplozivnim tvarima, kojim se, među ostalim, s 18 na 16 godina spušta dobna granica za kupnju i korištenje pirotehničkih sredstava II. razreda, dok granica za kupnju i korištenje pirotehnike III. razreda ostaje na 18 godina.
Iako direktiva EU propisuje da i 12-godišnjaci mogu kupovati pirotehniku I. razreda, u zakonu je ostala dobne granice od 14 godina, zbog učestalih ozljeda maloljetnika od pirotehničkih sredstava, posebno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.
Sabor nastavlja glasovati o ranije raspravljenim točkama.
