Sabor donio novi Zakon o izbornim jedinicama: Provjerite kojoj pripadate!

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Na sjeveru Hrvatske Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu "Sestri se bore za život" FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!" Potraga Objavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada.

Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.

Pročitajte i ovo "Realni zahtjevi" Sindikat zadravstva traži dvoznamenkasto povećanje osnovice plaća: "Sve do sada bilo je nevidljivo u novčaniku"

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.

Pročitajte i ovo Val siromaštva Ljudi diljem Europe jedva će preživjeti zimu: "Dok dođe kraj godine, mnogi neće financijski izdržati"

Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Zagreb u tri, umjesto u četiri izborne jedinice

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.

Pročitajte i ovo Istraživanje pokazalo Javno zdravstvo, ali ne za sve: Priziv savjesti i visoke cijene otežavaju pravo na siguran pobačaj u Hrvatskoj

Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.

Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.

Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.

Pročitajte i ovo HEP pod povećalom "U aferi Plin za cent provode se izvidi", potvrdila šefica DORH-a

U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.

U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Benčić: Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona

Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije "poslože" neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.

Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Sandra Benčić (Možemo) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovakav "bizaran" način, gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila.

Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu, kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona.

Pročitajte i ovo Pučani u Splitu Plenković poveo vrh EPP-a i Ursulu von der Leyen u šetnju: Obišli rivu i Dioklecijanovu palaču pa se slikali

Dalija Orešković (Centa) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego imamo odraslih građana, pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.

Da je zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi Marijan Pavliček (HS) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici, te zašto nije dozvoljeno dopisno glasovanje?

Pročitajte i ovo U Saboru Hrvoj Šipek: Unatoč potkapacitiranosti DORH zadržao kvalitetu, no dokad?

"Vratimo dite materi", poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.