Rusija više nije najveća prijetnja sigurnosti, Zapad ima dvije nove stvari na vrhu popisa

Čelnik Minhenske sigurnosne konferencije Christoph Heusgen u svom izvješću uoči konferencije navodi glavne prijetnje sigirnosti. Heusgen je bio savjetnik za vanjsku politiku bivše kancelarke Angele Merkel između 2007. i 2017. Nakon toga je imenovan veleposlanikom Njemačke pri UN-u prije preuzimanja dužnosti na Minhenskoj konferenciji.

U glavnom gradu Bavarske od 16. do 18. veljače održava se Minhenska sigurnosna konferencija na kojoj se očekuje oko 50 šefova državnih čelnika. Rusija i Iran ove godine nisu pozvani.

Uoči konferencije objavljuju se izvješća i ankete o protekloj godini. 

Svijet u 2024. karakterizira 'nazadovanje globalne politike zbog sve većih geopolitičkih napetosti i ekonomske neizvjesnosti', piše tako Christoph Heusgen.

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine je u prošlogodišnjem izvještaju o sigurnosti (Munich Security Index) ocijenjen kao najveća prijetnja sigurnosti, posebno u zemljama G7.

U aktualnoj anketi o stanju u svijetu MSC je ispitao 12.000 ljudi u razvijenim zapadnim zemljama koje čine skupinu G7 (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD), ali i u Brazilu, Indiji, Kini, Južnoj Africi i Ukrajini. Prijetnja zbog postupaka Rusije i dalje se ocjenjuje većom nego što je bila prije njene velike invazije na Ukrajinu 2020. godine, javlja DW.

Ali posljedice migracije zbog rata i klimatskih promjena sada se smatraju još važnijima. Očito su se ispitanici u listopadu i studenom 2023. donekle navikli na rat u Ukrajini.

U Ukrajini su ispitanici bili upitani i o tome koji bi bili 'prihvatljivi uvjeti za prekid vatre', a 92 posto njih tražilo je potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući Krim. Samo dvanaest posto smatralo bi prihvatljivim to da samo Krim ostane pripojen Rusiji. Više od dvije trećine njih želi da Ukrajina bude brzo primljena u EU i NATO.

"Svi gube u ovoj napetoj situaciji"

Pod engleskim naslovom 'Lose-Lose', deseti sigurnosni izvještaj opisuje da u trenutnoj napetoj svjetskoj situaciji svi gube.

Percepcija rizika od vojnog sukoba u Indopacifiku između Kine i Tajvana naglo je porasla, pokazuje izvješće. Strah od sve samouvjerenije Kine posebno je velik u Japanu, a slijede ga Indija, SAD, Njemačka i Francuska. U zemljama G7 'veliki dijelovi stanovništva vjeruju da će njihove zemlje biti manje sigurne i prosperitetne za deset godina', piše Heusgen.

Analiza rezultata ankete kaže da ljudi u zemljama G7 očekuju povećanje moći i utjecaja Kine i zemalja na globalnom jugu na račun vlastitih zemalja.

Vladimir Putin (Foto: Afp)

Sve u svemu, raste nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u svijetu. 'Unatoč golemim postignućima u posthladnoratovskom razdoblju', 'glavni akteri Zapada', ali i 'moćne autokracije i zemlje tzv. globalnog juga' nezadovoljni su 'statusom quo - i svojim udjelom u svjetskom gospodarstvu'.

Globalizacija nazaduje u cjelini. Osjećaj konkurencije i znatno povećane potrebe za sigurnošću prevladavaju u današnjem svijetu. Posebno u Kinu ulazi sve manje stranog kapitala. 'Intenziviranje geopolitičkog rivalstva potkopalo je uvjerenje da će tržišno vođena globalizacija dovesti do pravedne raspodjele profita', navodi se u izvještaju. Države stoga pridaju 'sposobnosti obrane i pitanjima sigurnosti prioritet nad ekonomskom učinkovitosti'.

Dramatične političke promjene' u svijetu odražavaju se u makroekonomskoj stvarnosti. Zapadni tokovi kapitala su preusmjereni iz Kine na druge partnere. 'Trgovinski tokovi također pokazuju znakove restrukturiranja duž geopolitičkih linija', stoji u minhenskom izvještaju o sigurnosti, a on općenito daje vrlo pesimističnu sliku međunarodne povezanosti u svijetu, piše DW.

Lanci opskrbe između Azije i drugih regija svijeta, prethodno isprepleteni, sve se više razdvajaju. Europa, međutim, osobito Njemačka, ističe se kao iznimka: 'Njemačke tvrtke nastavljaju snažno ulagati u Kinu i time prkose naporima Berlina da smanji njihov angažman. Izravna njemačka strana ulaganja u Kini su i u prvoj polovici 2023. bila rekordno visoka', navodi se.

Pročitajte i ovo ANALIZA IVANA ODRČIĆA Opasnost na pomolu: Ovo je sjeme za novi rast cijena, ali i za novu radikalizaciju Europe

Njemačka vlada provodi politiku de-riskinga kada je o Kini riječ, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti. To je počelo u pandemiji, kada su opskrbni lanci između Njemačke i Kine kolabirali tijekom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji. No čini se da se to za sada ne odražava u opipljivim brojkama.

Sve veći vojni utjecaj Rusije u zoni Sahela također igra ulogu u analizi. Državni udar u Nigeru pokazuje gubitak utjecaja Zapada, posebice bivše kolonijalne sile Francuske. Rusija, s druge strane, pokušava razdvojiti 'sahelske zemlje od Europe i SAD-a'.

I tu autori ovogodišnjeg Minhenskog sigurnosnog izvještaja prvenstveno vide gubitnike: 'Ljudi u regiji gube priliku za mir i demokratski napredak jer je svaki državni udar od 2020. donosio više nasilja, navodi se u izvješću.