Biloš je u nalazu ustvrdio kako je banka oštećena za ukupno 97,6 milijuna dolara, da su prvi gubitci, nastali na osnovi neovlaštenih transakcija, iskazani u siječnju 1998., a stvarani su do ožujka 2002. Gubitci su stvarani deviznim arbitražama, najviše tzv. diferencijalnim arbitražama. Devizni je diler, prvooptuženi Eduard Nodilo na dan trgovao višestruko većim svotama nego su bile odobrene unutarnjim pravilnicima banke, jednom i sa 100 milijuna eura.
Pročitajte i ovo
Vještak je naveo da je izostao primjeren nadzor djelatnika banke koji su obavljali devizne arbitraže te da je Nodilo krivo procijenio stanje, nije se držao odluka banke, prekoračivao je zadane svote te prikrivao gubitke. To je činio knjiženjem lažnih pologa, neovlaštenim uzimanjem pologa, neovlaštenim knjiženjem, storniranjem prometa na osnovi otvorenih računa, neispravnim prikazivanjem diferencijalnih arbitraža te upisom gubitka s nižom svotom ('krivo valutiranje').
Biloš je odgovarao na upite zamjenice županijskoga državnog
odvjetnika Ikonije Bogetić Levnajić i šestero optuženih. Govoreći o elementima vještačkog nalaza i mišljenja, među ostalim je kazao da su uredno prijavljene transakcije kojima su ostvareni dobitci, a da nisu prijavljivane transakcije kojima su stvarani gubitci.
Vještak smatra da su se gubitci mogli utvrditi u roku od 10 do 15 dana, da se moglo utvrditi da nisu uvedene neke promjene, odnosno da se gubitak mogao utvrditi usporedbom knjigovodstva banke i bančinih partnera.
Na upit Odvjetništva je li cilj prikrivanja gubitaka mogao biti
stvaranje još većih gubitaka, Biloš je rekao da je to moguće, ali da on ne može tvrditi da je to činjeno.
Na neke od upita bivšeg predsjednika Uprave banke, optuženog Ivana Štokića, primjerice o načinu izračuna nekih svota iz nalaza, Biloš nije znao odgovoriti. Na Štokićevu tvrdnju da je najveći dio vještakova nalaza prepisan iz nalaza Hrvatske narodne banke (HNB), da je dio prepisan iz nalaza vještaka Gavrilovića, a da je samo jedna stranica autorski rad, Biloš je kazao da vještačenje sadrži njegovo osobno mišljenje.
Na upit bivšeg člana Uprave banke, optuženoga Borislava Perožića, zašto je Gavrilović utvrdio gubitak od oko 87 milijuna, a on od 97,6 milijuna dolara, Biloš je odgvorio da je 'vjerojatno riječ o datumu valutacije gubitaka'.
Gavrilovićevo vještačenje proglašeno je nevaljanim kad je otkriveno da je on u ožujku ove godine bio pravomoćno osuđen zbog sklapanja štetna ugovora u Štedbanci. U svom je nalazu bio utvrdio gubitak od oko 87 milijuna dolara. U HNB-u su izračunali gubitak od oko 97 milijuna dolara, koliko je navedeno i u optužnici, koju je protiv šest osoba podignulo Županijsko državno odvjetništvo.
Za kažnjiva djela, kojima su oštetili bivšu Riječku banku, optuženo je šestero bivših djelatnika. Prvooptuženi Nodilo tereti se za sklapanje štetnih ugovora, bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnih ugovora, a Štokić i Perožić još i za zloporabu položaja i ovlasti.
Optužnica u 'slučaju Riječke banke' podignuta je u ožujku 2003., a dorađena u prosincu 2004. Suđenje je počelo u travnju ove godine, a prošlo je ročište održano 7. studenoga. Svi optuženici brane se sa slobode, a izjavili su da nisu krivi ni po jednoj točki optužnice.
