Reporterka Dnevnika Nove TV na kritičnoj lokaciji: Jesmo li spremni za val izbjeglica?

Zid koji je spreman prema Hrvatskoj graditi mađarski predsjednik Viktor Orban izaziva podvojene reakcije - od čuđenja i nepovjerenja do negodovanja. Premijer Orban, slažu se svi u Hrvatskoj, očito zaboravlja da je naša zemlja članica Europske unije te da bi bilo kakvim zidom izravno povrijedio i europski ugovor, kao i temeljna načela na kojima klub počiva.

Pročitajte i ovo Ante Kotromanović U Opatovac i dalje pristižu izbjeglice u velikom broju 'To nije privlačno, ali...' EU MIJENJA STAV PREMA RUSIJI 'Tu su Rusi u pravu'

Jedno od najkritičnijih mjesta, koje bi moglo postati novi kanal krijumčarima na putu prema zapadnoj Europi - je sam istok Hrvatske, Baranja. Točnije granični prijelaz Batina gdje bi izbjeglice mogle u Mađarsku preko Hrvatske.

Na graničnom prijelazu Batina bila je reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Ivanda koja je provjerila jesu li na granici spremni za takav scenarij:

''Spremni su itekako. Na graničnom prijelazu Batina petak je bio jedan posve uobičajen radni dan i ništa ne ukazuje na to da bi se mogao dogoditi nekakav veliki val izbjeglica.

Izbjeglice počele bacati hranu i vodu koju im donosi policija

Ja se inače nalazim na jednom od najkritičnijih mjesta, dakle na Tromeđi, na mjestu gdje se u radijusu od svega 20-ak kilometara nalaze tri države - Srbija, Mađarska i Hrvatska. Svi su spremni ukoliko bude potrebno. Poduzete su sve predradnje i podignuta razina pripravnosti. Radna grupa odradila je sve što treba i u trenutku kad se dogodi eventualni val točno se zna tko u kojem trenutku reagira i što se očekuje od kojeg pojedinca. Tako znaju što trebaju raditi i granični policajci, tako da ako dođe do prvog udara ovdje na granici sila će biti upotrebljena jedino u slučajevima nekakvog teškog i grubljeg kršenja zakona ili nekakvih nepredvidivih situacija.

Sada se normalno prilikom ulaska ili izlaska iz RH uzimaju dokumenti za prijelaz preko granice, a ako dođe do udara na granici bit će spreman sa strane posebnan prostor za smještaj svih tih ljudi. Podignut će se eventualno i šatori, a onda će se vidjeti što će se sve učiniti s tim ljudima - hoće li oni možda zatražiti azil ili ne. Ukoliko zatraže azil imaju jednu lokaciju u Zagrebu, jednu u Kutini gdje mogu to i učiniti. No, to je sad sve ukoliko dođe do velikog vala izbjeglica koji zasad nije na vidiku.''

Pusić kaže da Hrvatska može zbrinuti migrante, kvote upitne

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u petak je izjavila da je Hrvatska u stanju zbrinuti 3200 migranata i izbjeglica iako se ne radi o toj brojci već o 550 ljudi, ali da je pitanje kvota i dalje vrlo upitno na razini država članica Europske unije.

"Hrvatska bi bila u stanju zbrinuti 3200 izbjeglica, ali ta brojka nije točna (...) onaj broj koji je odlučen je 550, a sve ostalo u ovom trenutku bez obzira na govor koji će predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održati je vrlo upitno na razini država članica", kazala je Pusić novinarima nakon završetka prvog dijela neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a nakon kojeg će se ta tema tek otvoriti.

Dodala je da su "mnoge države članice već ovdje izrazile nezadovoljstvo s tim da Komisija to na bilo koji način određuje".

Istaknula je da je Hrvatska u pogledu izbjegličke kriza "ima dosta visoki stupanj razumijevanja, s obzirom na iskustvo s ljudima u izbjeglištvu koje je Hrvatska prošla i koje su ljudi u Hrvatskoj prošli". Također je kazala da Zagreb ima plan u slučaju da izbjeglički val krene prema Hrvatskoj.

"Imamo međuresornu koordinaciju na zamjeničkoj razini o zbrinjavanju spomenutog broja koji je za sada predviđen za Hrvatsku, a na to nadograđujemo mjere koje bi bile potrebne ukoliko bi došao veći broj ljudi", rekla je ministrica.

Govoreći o izbjegličkoj krizi napomenula je da migranti žele u točno određene zemlji te da im se azil ne može nametnuti.

"Postoji još jedan problem, a to je da većina izbjeglica i tražitelja azila ne želi ostati u većini država članica. Oni ne žele ostati u Mađarskoj ili Slovačkoj, oni žele u Njemačku, Švedsku, skandinavske zemlje i taj način računanja i računa je na neki način račun bez krčmara", kazala je Pusić.

Prema njezinim riječima, ljudima treba osigurati uvjete u kojima bi oni željeli tu ostati.

"Azil ne možete prisilno nametnuti. Dakle, prije tih brojeva će se voditi velike rasprave i zato je važno, prije nego se donese neka odluka, za što će trebati još dosta vremena, da se ljudi zbrinu tamo gdje jesu", rekla je šefica hrvatske diplomacije.

''Radi se o izbjegličkoj, a ne migracijskoj krizi''

Pusić smatra da se radi o izbjegličkoj, a ne migracijskoj krizi u Europi, jer se ne radi o ljudima koji migriraju iz nekog svog izbora nego se u većini slučajeva radi o ljudima koji bježe da spase vlastiti život.

"Većina bježi iz područja s intenzivnim ratnim sukobima", kazala je ministrica i dodala da će u drugom dijelu sastanka o toj temi prisustvovati i ministri vanjskih poslova država kandidata, prvenstveno iz zemalja u kojima se odražava ta kriza, a to su Turska, Makedonija Srbija.

"Hrvatska predlaže da se upravo na te zemlje koncentrira pomoć u stručnim kadrovima u procesuiranju izbjeglica te u novcu i humanitarnoj pomoći da se ljude pokuša zbrinuti", kazala je Pusić.

U prvom, završenom dijelu sastanka, dodala je, ministri su razgovarali o odnosima s Ruskom Federacijom i sa zemljama Istočnog partnerstva i situaciji u tim odnosima koji su pali u drugi plan u usporedbi od prije pola godine zbog cijele situacije na Sredozemlju i izbjegličke krize koja sada ide iz južne Europe.

"Međutim, svi ministri se slažu da treba dodatno pokloniti pažnju upravo odnosima s istočnim partnerima i pronaći možda nove modalitete odnosa s Rusijom, s obirom da su EU i Rusija partneri u, recimo, rješavanju iranske krize i postizanju sporazuma s Iranom", kazala je i dodala da dvije strane "moraju biti partneri u rješavanju situacije na južnom Mediteranu".

"S druge strane, u Ukrajini i nekim zemljama Istočnog patrnerstva su EU i Rusija partneri u sukobu. Na različitim su stranama i komunikacija je dosta intenzivna između pojedinih država članica i Ruske Federacije, ali ne toliko između Europske unije", potvrdila je Pusić novinarima. (Hina/Ma.B./I.I.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook