Hrvatska i Mađarska dijele zajedničku granicu u ukupnoj duljini od 355 kilometara. Najveći dio prati rijeku Dravu. Međutim u Međimurju, dijelu Podravine i Baranji granica prolazi kopnom. Moguću ogradu prema Hrvatskoj, Mađarska će vjerojatno prvo podići na području Baranje. Taj dio granice dug je oko 65 kilometara.
Budimpešta strahuje da bi imigranti tuda mogli pokušati zaobići granicu između Mađarske i Srbije te da bi Baranja mogla postati ključna postaja na njihovu putu prema zapadnoj Europi.
Međutim na tom putu imigrantima se ispriječio Dunav.
Do Baranje i Mađarske imigranti mogu pokušati stići i prelaskom hrvatsko-srbijanske granice na prostoru između rijeka Dunava i Save. Ni taj pravac nije bez opasnosti - dio pograničnog područja između Hrvatske i Srbije minski je sumnjivo područje.
Ograda čiju moguću gradnju prema Hrvatskoj Mađarska tek najavljuje, već je podignuta na granici sa Srbijom. Visoka je četiri metra i duga ukupno 175 kilometara.
Orban: Ako bude potrebno sagradit ćemo ogradu i na granici s Hrvatskom
Njezina gradnja Budimpeštu je stajala i do 55 milijuna eura. Međutim, imigranti i dalje prolaze.
Mađarska zato razmatra slanje vojnih ophodnji te uporabu bespilotnih letjelica i druge opreme. Procjenjuje se da bi se trošak pojačanog nadzora granice sa Srbijom mogao popeti na čak 230 milijuna eura.
Mađarska ogradama želi zaustaviti navalu imigranata koji pristižu balkanskom rutom - preko Grčke, Makedonije i Srbije. Samo ove godine u Grčku - prvu zemlju na tom pravcu stiglo je više od 235 tisuća ljudi. Zbog ograde između Mađarske i Srbije dio imigranata put u bolji život, a većini je to Njemačka, mogao bi potražiti i preko Hrvatske.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
