'Na kraju je to uvijek bilateralni dogovor, koji odgovara međunarodnom pravu. No, međunarodni sud nije jedina opcija', izjavio je Rehn u intervjuu što ga je Die Presse objaviopod naslovom 'Hrvatska ne smije biti žrtveni jarac'. Na pitanje o ulozi 'vijeća mudraca' na čelu s nobelovcem Marttijem Ahtisaarijem, čije je posredovanje on predložio, Rehn je odgovorio kako je riječ o 'bilateralnom rješenju između Hrvatske i Slovenije, koje mora zadovoljiti i načela Ujedinjenih Naroda'.
Pročitajte i ovo
pregovori s EU-om
Vučić: "Za Hrvate sve razumijem, ali da Bog pita što smo Bugarima zgriješili..."
borba za prava
Hoće li Vlada popustiti ili slijedi potpuni štrajk? "Neprihvatljivo nam je da ovo odbijaju"
'Na početku pregovora, sve članice i Hrvatska dogovorile su se da ti standardi budu njihov okvir'. Na novinarsku tvrdnju kako Hrvatska zahtijeva presudu Međunarodnog suda pravde dok se 'Slovenija nada da će Ahtisaari i njegova ekipa crtati granice na Jadranu', Rehn je ustrajao na tvrdnji kako mora biti riječ o bilateralnom dogovoru koji mora odgovarati međunarodnom pravu. Potvrdio je kako očekuje da Slovenija prekine blokadu pregovora čim 'Vijeće mudraca' počne s radom.
>> 'Trebamo uvjeriti Europu da se Hrvatska mora povući s okupiranih slovenskih teritorija'
>> Rezolucija: Temelj medijacije međunarodno pravo
'Da, i to odmah čim vijeće mudraca počne raditi. Nadam se da ćemo tada otvoriti sva pregovaračka poglavlja što ih je Slovenija blokirala zbog spora i nadam se da ćemo ih i zatvoriti prema planu. Dok vijeće mudraca bude tražilo preporuke za rješenje sukoba, možemo nastaviti s pregovorima'. Povjerenik EU za proširenje podsjetio je da granični spor nije jedino važno pitanje u pregovorima između EU i Hrvatske.
'Vidjeli smo napore pri reformi pravosuđa i u borbi protiv kriminala i korupcije, ali sada je riječ o tome hoće li se to provesti i u praksi', rekao je Rehn, dodavši da Hrvatska i u preustroju brodograđevne industrije 'tek mora prijeći posljednju dionicu'. Priznao je da su mu 'poznata nagađanja' da Hrvatska koristi granični spor kao izgovor za izostanak unutarnjih reformi, ali je poručio da takva isprika nije prihvatljiva. 'Vjerujem da hrvatske vlasti čine najviše što mogu kako bi ispunile pristupne kriterije', ustvrdio je.
'Europska komisija želi završetak tehničkih pregovora 2009. Kad je riječ o ratifikaciji, postoje različite procjene. Komisija ne želi navesti datum', rekao je Rehn, upitan što ako se pregovori ne završe 2009. i slaže li se s predviđanjima stručnjaka da Hrvatska zbog dugog postupka ratifikacije neće prije 2012. moći pristupiti Uniji. 'Ne želim crtati vraga na zid', odgovorio je na pitanje što ako se sukob sa Slovenijom nastavi i postoji li mogućnost da Hrvatska ipak ne pristupi EU u slijedećih pet godina.
'Naočigled gospodarske krize, pristup bi Hrvatskoj donio stabilnost. A EU bi time imala jedan sukob manje na sjeverozapadu Balkana', rekao je Rehn. Upitan o tome bi li Hrvatska mogla biti posljednja država koja će pristupiti EU u slijedećih pet do deset godina', Rehn je podsjetio da je Unija 'zemljama zapadnog Balkana dala izglede za pristup kad ispune kriterije'. Podsjetio je da su gospodarska kriza i irsko odbijanje Lisabonskog ugovora gurnule temu proširenja Unije u drugi plan. 'Međutim, zemlje poput Hrvatske ili Srbije ne smiju biti žrtveni jarci tih problema', rekao je Rehn.