Deficitarna zanimanja
Deficitarna zanimanja

Potražnja za djelatnicima strukovnog zanimanja sve je veća. Potrebu na tržištu prepoznalo je i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te svim upisanima u obrtnička zanimanja nudi stipendiranje.


Mnogim mladim ljudima teško je odlučiti koju srednju školu upisati. Možda je u tim godinama teško očekivati da će tako mlada osoba znati cijelu svoju poslovnu budućnost, ali sustav obrazovanja je takav da se odluka mora donijeti u ranoj životnoj dobi. Zato je važno da roditelji, ali i učitelji budu podrška učeniku pri odluci o nastavku školovanja i odabiru zanimanja koje će mu pomoći ostvariti njegove potencijale i u konačnici brzo zaposlenje.

Stav da svi učenici moraju upisivati gimnazije, a u širokom luku zaobilaziti strukovne škole morat će se promijeniti. Glavni je razlog situacija na tržištu. Deficitarna zanimanja koja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta potiče stipendijama jesu: autolakirer, autolimar, automehatroničar, bravar, dimnjačar, elektroinstalater, fasader, galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, limar, instalater kućnih instalacija, konobar, krojač, krovopokrivač, kuhar, mesar, obućar, pekar, plinoinstalater, slastičar, soboslikar-ličilac, stolar, strojobravar, tesar, tokar, vodoinstalater i zidar. I nedostaje ih na tisuće.

Priča iz Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu pokazuje kako su mladi koji se još uvijek školuju tražena radna snaga. Posao ih praktički čeka odmah po izlasku. Ravnateljica škole Đurđica Janjanin ističe kako najveći broj upita od poslodavaca dobiva na obrtničkim sajmovima, no upiti stižu i telefonskim putem.

Na početku svake školske godine u toj se školi organizira sastanak s poslodavcima stolarima i tada se dogovara realizacija praktične nastave.

Kristijan je otvorio obrt s 18 godina Ostaje u Hrvatskoj! S 18 godina otvorio vlastiti obrt za unutarnje uređenje

„Vrlo često učenici koji su na praktičnoj nastavi kod poslodavca, ostaju raditi kod njih i to ističemo kao veliku prednost jer u tri godine naukovanja učenici upoznaju poslodavca i kulturu rada.“

Razgovarali smo i s Anitom Vuljanić, vlasnicom stolarije Vuljanić, koja godinama radi s mladim djelatnicima. U tom obrtu rade tri mlada stolara koja su odradila praksu.

„U posljednjih nekoliko godina općenito je teško pronaći radnike za bilo koje zanatsko zanimanje, pa tako i stolare. Vrlo mali broj djece upisuje se za zanimanje stolar, a dio onih koji i upišu i završe to zanimanje ne želi raditi u svojoj struci ili odlazi van. Oni koji žele raditi mogu dobiti posao odmah po završetku srednje škole i to većinom kod poslodavca kod kojeg su obavljali stručnu praksu“, rekla je Anita Vuljanić.

Kako bi se situacija na tržištu promijenila, potrebno je pronaći pravi način poticanja mladih za upis u strukovne škole. Budući da je nezamislivo da gospodarstvo funkcionira bez poduzetnika i obrtnika, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta povuklo je poticajan potez. Dodjeljuju bespovratna sredstva učenicima srednjih škola koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO).

Deficitarna zanimanja
Deficitarna zanimanja, infografika (Foto: Nova Studio)

Cilj je projekta povećati interes mladih za obrazovanjem u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, usvajanje ključnih vještina i kompetencija u tim zanimanjima te osigurati kvalitetno obrazovane kadrove koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu.

Do ove je godine bio 750 kuna po učeniku mjesečno, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za školsku godinu 2019./20. poticat će školovanje učenika strukovnih škola koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) s 1.500,00 kuna mjesečno, odnosno s 18.000,00 kuna godišnje. O uvjetima za podnošenje prijave možete se informirati na stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i www.ostvarisan.hr

Deficitarna zanimanja
Deficitarna zanimanja (Foto: Getty Images)

Što o strukovnim zanimanjima misle mladi?

Svoja razmišljanja o situaciji na hrvatskom tržištu podijelili su i srednjoškolci smjera drvodjeljski tehničar dizajner i stolari.
„Moguće je razviti svoj posao i obrt. Velika je pozitivna stvar to što država ulaže u obrtnike. Jedini veći problem je radna snaga jer je majstora sve manje“, rekao je Joško Željeznjak, koji se obrazuje za zanimanje stolar.
„Smatram da je Hrvatska zemlja u kojoj se može pozitivno poslovati. Tko god ima pozitivan stav i mišljenje prema nečemu što želi i voli raditi, to će mu sigurno uspjeti neovisno o mjestu gdje se nalazi“, rekao je Josip Vuljanić, koji se obrazuje za drvodjeljskog tehničara.
„Znam da ovdje potencijal postoji. Dobar posao i dobro vodstvo znače da se sve može ostvariti bez obzira na lokaciju“, rekao je Josip Rendulić, koji se obrazuje za stolara.

Kako odabrati školu?

Osim što je važno da svaki učenik upiše onu školu koja ga zanima, važno je i znati što u kojoj školi može dobiti. U Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac potiče se učenje o poduzetničkim vještinama

Deficitarna zanimanja
Deficitarna zanimanja (Foto: Getty Images)

„Biti poduzetan ne znači samo biti vlasnik neke tvrtke. U širem smislu biti poduzetan znači biti uspješniji u svakodnevnom životu i u školi – organizacija, kreativnost, preuzimanje odgovornosti za vlastitu budućnost. Nastavni sadržaji u novom strukovnom kurikulumu za zanimanje drvodjeljski tehničar osmišljeni su na taj način da puno više odgovaraju potrebama učenika nego što je to bilo prije“, rekla je nastavnica stručnih predmeta Ljiljana Lozančić.

Savjeti dugogodišnjeg obrtnika

1. Razmišljate o svojoj budućnosti u vidu onoga što želite ili što biste htjeli raditi cijeli život, to bi bio dobar početak za upis u srednju školu.
2. Ako želite raditi svojim rukama i živjeti od svoga rada, školujte se u strukovnoj školi jer ćete sigurno pronaći posao i moći živjeti od svoga rada.
3. Ako budete voljeli posao koji radite, sigurno će vam pružiti ne samo materijalnu korist nego i zadovoljstvo, što u konačnici čini čovjeka sretnim.

Sadržaj je isključiva odgovornost Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.