Istražili smo koja su sve mjesta mijenjala ime i kako se danas može promijeniti ime nekom hrvatskom gradu ili naselju. Stanovnici Vrginmosta ili Gvozda nisu jedini koji su se jednog dana probudili u mjestu drugog imena. Tijekom prošlog stoljeća to se dogodilo mnogim mjestima u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Iz naziva Titova Korenica maknut je nadimak nekadašnjeg Jugoslavenskog predsjednika. Zelini i Filip Jakovu vraćeni su svetački pridjevi koje su izgubili u Jugoslaviji. Požega i Slatina ostale su bez svojih regionalnih pridjeva.
>> Biskup Košić zauzeo se za povratak imena Gvozd
Filipjakov - Sveti Filip i Jakov
Zelina - Sveti Ivan Zelina
Titova Korenica - Korenica
Brod na Savi - Slavonski Brod
Slavonska Požega - Požega
Podravska Slatina - Slatina
Vrginmost - Gvozd
Kardeljevo - Ploče
Partizanska Drežnica - Drežnica
Dubica - Hrvatska Dubica
Vrlo zbunjujuće bilo je stanovnicima Ploča koji su se rađali u jednom gradu, školovali u drugom, umirali u trećem, a da se nisu pomaknuli s mjesta. Grad Ploče prvo se zvao Ploča, pa Aleksandrovo, zatim Ploče, kasnije Kardeljevo i na kraju ponovno Ploče.
O promjeni imena nekog naselja danas odlučuju općinska vijeća. 'Moraju pribaviti mišljenje kroz oblike mjesne samouprave, a to su mjesni odbori, gradske četvrti, mjesni zborovi', rekao je Boris Milošević, pomoćnik ministra uprave. Promjenu imena grada poput Ploča, Knina ili Zadra može predložiti gradsko vijeće ili jedna trećina njegovih stanovnika, a tada slijede komplikacije.
'Potrebno je pribaviti mišljenje svih građana koji žive na području tog grada. Uz pribavljeno očitovanje županijske skupštine ide se prema vladi, i nakon pribavljene suglasnosti vlade upućuje se zakonodavni prijedlog saboru Republike Hrvatske', kaže Milošević. Dok su gradovi zaštićeni, da je općinsko vijeće bilo malo maštovitije Gvozd je jednako tako mogao postati i Lunapark.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
