Rađali se u jednom, školovali u drugom, umirali u trećem gradu...

Istražili smo koja su sve mjesta mijenjala ime i kako se danas može promijeniti ime nekom hrvatskom gradu ili naselju. Stanovnici Vrginmosta ili Gvozda nisu jedini koji su se jednog dana probudili u mjestu drugog imena. Tijekom prošlog stoljeća to se dogodilo mnogim mjestima u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo Donosi Provjereno Pobijedili u borbi protiv opasne tvornice pa ostali bez krova nad glavom: "Upozorio me. I bio je u pravu" FESTIVAL FRA MA FU "Građani čine čuda kada se organiziraju": Emi Branici nagrada za najbolju reportažu

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija? Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Iz naziva Titova Korenica maknut je nadimak nekadašnjeg Jugoslavenskog predsjednika. Zelini i Filip Jakovu vraćeni su svetački pridjevi koje su izgubili u Jugoslaviji. Požega i Slatina ostale su bez svojih regionalnih pridjeva.

>> Biskup Košić zauzeo se za povratak imena Gvozd

Filipjakov - Sveti Filip i Jakov

Zelina - Sveti Ivan Zelina

Titova Korenica - Korenica

Brod na Savi - Slavonski Brod

Slavonska Požega - Požega

Podravska Slatina - Slatina

Vrginmost - Gvozd

Kardeljevo - Ploče

Partizanska Drežnica - Drežnica

Dubica - Hrvatska Dubica

Vrlo zbunjujuće bilo je stanovnicima Ploča koji su se rađali u jednom gradu, školovali u drugom, umirali u trećem, a da se nisu pomaknuli s mjesta. Grad Ploče prvo se zvao Ploča, pa Aleksandrovo, zatim Ploče, kasnije Kardeljevo i na kraju ponovno Ploče.

O promjeni imena nekog naselja danas odlučuju općinska vijeća. 'Moraju pribaviti mišljenje kroz oblike mjesne samouprave, a to su mjesni odbori, gradske četvrti, mjesni zborovi', rekao je Boris Milošević, pomoćnik ministra uprave. Promjenu imena grada poput Ploča, Knina ili Zadra može predložiti gradsko vijeće ili jedna trećina njegovih stanovnika, a tada slijede komplikacije.

'Potrebno je pribaviti mišljenje svih građana koji žive na području tog grada. Uz pribavljeno očitovanje županijske skupštine ide se prema vladi, i nakon pribavljene suglasnosti vlade upućuje se zakonodavni prijedlog saboru Republike Hrvatske', kaže Milošević. Dok su gradovi zaštićeni, da je općinsko vijeće bilo malo maštovitije Gvozd je jednako tako mogao postati i Lunapark.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook