Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju prema kojem je rast realno veći za 2,8 posto.


Procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2017. realno veći za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje 2016.

Vezani članci Slika nije dostupna ZA HDZ TO NIJE USPJEH 'Rast BDP-a ne temelji se na zdravim ekonomskim osnovama' Slika nije dostupna ZVUČI GOTOVO NESTVARNO Hrvatski BDP prvi puta od 2008. raste više od 2 posto?

Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, rekao je da Hrvatska, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, brže raste od prosjeka EU. Naime, prosjek EU je bio 0,6, dok je hrvatski rast drugog tromjesečja u odnosu na prvo iznosio 0,8 posto. 

Najzaslužniji je porast osobne potrošnje, a najznačajniji je doprinos bio rast trgovine na malo, dok su sporije stope zabilježene u djelatnosti industrije. Pad u industriji bio je zabilježen u ožujku i travnju ove godine, rekao je Krištof.

Izvoz i uvoz rasli su nešto nižim stopama nego u prvom tromjesečju. Uvoz je rastao 4,6 posto, dok je rast izvoza iznosio 3,6 posto. 

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju 2017. ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

 

Podaci s detaljnim brojkama bit će objavljeni 1. rujna, dok će procjena za treće tromjesečje biti objavljena 29. studenog. 

Procjena makroekonomista uoči objave DZS-a

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, uoči objave Državnog zavoda za statistiku, procijenilo je da je u prosjeku gospodarstvo poraslo za 3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,4 posto.

Bit će to već 11. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini.

Rast plaća i zaposlenosti potiče potrošnju

Makroekonomisti u anketi Hine navode da rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Očekujemo solidan rast osobne potrošnje, što temeljimo na rastu prometa u trgovini na malo i zaposlenosti, padu nezaposlenosti i rastu raspoloživog dohotka. Raspoloživi je dohodak, osim rasta (neto) plaća, povećan nižim troškovima (re)financiranja te priljevom deviza na osnovi turističke djelatnosti", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast osobne potrošnje ukazuje jačanje prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 34 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno otkad DZS vodi te podatke.

U drugom je tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je samo u lipnju skočila za 7,8 posto, najviše u posljednjih 10 godina.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za lipanj 6.005 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,6 posto ili 319 kuna.

Osobnoj potrošnji pridonosi i rast zaposlenosti, odnosno pad nezaposlenosti. Tako se posljednjih mjeseci stopa registrirane nezaposlenosti kreće na 10,8 posto, najnižoj razini od 2000. godine, otkad DZS prati ovaj pokazatelj.

Raste izvoz roba i usluga

Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, za što je najzaslužniji rast gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

Prema podacima DZS-a, robni izvoz iznosio je u prvih šest mjeseci 49,65 milijardi kuna, što je gotovo 14 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

"Izvoz i roba i usluga nastavio je u drugom tromjesečju solidno rasti potvrđujući bolje rezultate hrvatskih izvoznika, ali i Hrvatsku kao primamljivo turističko odredište. Ipak, pozitivne učinke izvoza umanjuje i nastavak rasta uvoza", navodi jedan od makroekonomista.

Uvoz je, naime, u prvom polugodištu porastao za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 79,83 milijarde kuna.

No, premda bi neto izvoz roba mogao imati negativan doprinos rastu, rast izvoza usluga trebao bi kompenzirati taj negativni doprinos, poručuju makroekonomisti.

A tome najviše pridonosi snažan rast turizma. Tako je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno 20,4 milijuna noćenja, 23 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su strani turisti ostvarili 18,34 milijuna noćenja, što je porast od 25 posto.

Usporen rast industrijske proizvodnje

I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.

U prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja je porasla samo 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja znatno usporavanje, s obzirom da je u cijeloj prošloj godini industrijska proizvodnja skočila 5 posto.

"Nastavlja se rast industrijske proizvodnje i izvoznih aktivnosti, ali s nešto nižim utjecajem na dinamiku kretanja BDP-a", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta investicija osmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 5,7 posto na godišnjoj razini.

"Uz nešto sporiju dinamiku, odnosno nižu godišnju stopu rasta, očekujemo i rast bruto investicija u fiksni kapital", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Oprez zbog krize u Agrokoru

Do prije tri mjeseca većina makroekonomista očekivala je rast gospodarstva u ovoj godini za više od 3 posto.

No, nakon izbijanja krize u Agrokoru i nakon što je objavljeno da je u prvom kvartalu BDP porastao 2,5 posto, manje od očekivanja, mnogi su smanjili svoje procjene za cijelu godinu.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 3,1 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,0 posto.

Makroekonomisti kažu da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.

No, poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora na cjelokupno gospodarstvo vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

Ipak, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja.

"Naša je trenutna procjena da će rast u 2017. iznositi oko 2,9 posto, pri čemu trenutno vidimo pozitivne rizike da taj rast bude i blago preko 3 posto, s obzirom da turistička sezona u trećem tromjesečju očigledno ruši sve rekorde. Isto tako, stabilan rast u EU povoljno djeluje na kretanje našeg robnog izvoza", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine. (S.Ve./Hina)