Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prirodna pojava uzrok je kornatske tragedije u kojoj je 30. kolovoza prošle godine život izgubilo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, dok je tragediju preživio jedino vatrogasac Frane Lučić, zaključak je tima sudskih vještaka pod vodstvom Miodraga Drakulića.


U priopćenju, što ga je medijima uputio šibenski županijski istražni sudac Branko Ivić koji vodi istragu, navodi se kako je provedenim vještačenjem utvrđeno da je na Kornatu 30. kolovoza došlo do fenomena poznatog kao "izgaranje nehomogene plinske smjese", što je bio primaran uzrok stradavanja vatrogasaca.

Vezani članci Frane Lučić (Foto: Arhiva/Dnevnik.hr) Frane Lučić zadovoljan odlukom suda: ''Samo želim živjeti kao svaki normalan čovjek'' Mjesto kornatske tragedije (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL) Obilježava se godišnjica kornatske tragedije: Mimohod sjećanja za stradale vatrogasce

Plinska smjesa nastala je kao rezultat višesatnog požara koji je do trenutka stradavanja vatrogasaca poharao područje od uvale Vrulje do uvale Šipnate, u duljini većoj od 6,5 kilometara. Pritom su kao produkt izgaranja nastali plinovi i pare vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola i drugih. Nošeni vjetrom ti su plinovi prešli najviše kote brda Veli vrh i ostali "zarobljeni" u klancu i tu se s vremenom akumulirali.

Prema mišljenju tima vještaka, tijekom širenja požara jedno krilo vatrene fronte ušlo je s južne strane brda Veli vrh u klanac uvale Šipnate. U toj fazi požar je, kako se navodi u priopćenju, vjerojatno imao karakteristike tzv. eruptivnog požara te je u svom širenju uzbrdo vrlo brzo stigao do akumuliranih plinova i para u klancu iznad uvale Šipnate te ih zapalio.

U priopćenju se dalje navodi kako prirodni fenomen "izgaranja nehomogene plinske smjese" karakterizira razvijanje izrazito visokih temperatura izgaranja koje mogu iznositi preko 1200 Celzijevih stupnjeva. Izgaranje nehomogene plinske smjese za posljedicu je imalo i naglu ekspanziju vrućih plinova koji su svoj prvobitni volumen povećali za pet do osam puta.

Vještačenjem je utvrđeno da su vatrogasci najprije bili izloženi djelovanju vrućih plinova, nakon čega je došlo do gorenja tzv. sekundarnih izvora, odnosno vegetacije, vatrogasne opreme i odjeće.

U priopćenju se također navodi da je fenomen izgaranja nehomogene plinske smjese, koji je primarni uzrok stradavanja vatrogasaca na Kornatu, rijedak, ali ne i nepoznat. Dogodio se u Australiji 18. siječnja 2003. u blizini Canberre, te na Korzici pokraj mjesta Palasca 17. rujna 2000.

Helikopter, kako je istaknuto u priopćenju istražnog suca Branka Ivića, koji je kritičnog dana vatrogasce prevozio na Kornat nije bio ni u kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi sa stradavanjem vatrogasaca, nije bilo nikakvih eksplozija zaostalih eksplozivnih naprava - granata ili mina, a nije bilo ni izgaranja fosfora što se nakon tragedije i tijekom istrage u javnosti navodilo kao mogući uzrok stradavanja vatrogasaca.

Ivić također ističe kako je, suprotno njegovu stajalištu, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Šibeniku prihvatilo naknadni prijedlog županijskog državnog odvjetnika da se provede telekomunikacijsko vještačenje. Nakon što to vještačenje bude obavljeno, istraga o kornatskoj tragediji bit će završena.