Digla se prašina na slavonskim oranicama. Žetva pšenice u punom jeku. Iako u poslu preko glave, ratar Dragan Čolaković iz Šaga ne skriva zadovoljstvo. "Prinos je na ovoj parceli vrhunski", kaže Čolaković.
Pročitajte i ovo
Još kad bi vrhunski prinos pratila i vrhunska otkupna cijena, zadovoljstvu ne bi bilo kraja.
"Prva klasa do 1,10 kuna, nešto je bolje nego prošle godine. Prinosi će pokazati da li je opravdana ili nije", kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, dodajući da poljoprivrednici očekuju i više.
Prošlogodišnja niska otkupna cijena hrvatske je ratare odvukla isplativijim kulturama. Čolaković kaže da unazad petnaestak godina nije imao toliko malo pšenice. "Uvijek je to bilo preko 100 hektara, 130 do 140. Smanjio sam za jedno 30 posto", kaže Čolaković.
Prošle je godine pšenicom zasijano 100 tisuća hektara ili čak 68 tisuća manje nego godinu ranije. Od gotovo prepolovljenih površina očekuje se i prepolovljen prinos. Povijesno najniži od hrvatske samostalnosti.
"Hrvatska će imati dovoljno pšenice. Imat će i za izvoz. Žalosno je to što će u izvoz otići u obliku sirovine, a ne u obliku tijesta, makar brašna", kaže Brlošić.
Slavonsko zlato sve slabije sjaji. Pšenica, nekada simbol bogate, a danas siromašne Slavonije, neisplativa je i niskodohodovna kultura.
"Pšenica je tradicija ovdje kod nas. Ali mislim da budućnost Slavonije i Baranje nije samo u proizvodnji i sijanju pšenice, nego nekih drugih kultura koje do sada nismo razvijali", kaže Ivan Anušić, osiječko-baranjski župan.
Slavonski ratari nam priznaju da pšenicu siju samo radi plodoreda, a ne dobiti. Sretni su kad nisu na gubitku.
