Može li gospodarstvo preživjeti prijevremene umirovljenike?

Radi se o prijevremenim umirovljenicima, a postavlja se pitanje može li naše gospodarstvo preživjeti njihov nalet. Ovo pitanje postavljaju, osim nas, i stručnjaci koji se bave tom tematikom.

Pročitajte i ovo Amber Alert Sustav hitnog obavještavanja o nestalom djetetu u Hrvatskoj ne postoji, struka upozorava: "Zaista pozivam, ne čekajmo tragičnu priču!" Promjene Milanović najavio jedan od prvih poteza Vlade nacionalnog spasa

Golema šteta učinjena je umirovljenicima, radnicima i državnom proračunu, a sve to jer je Vlada najavila suludi zakon kojim bi ljude tjerala u mirovinu, poručuju iz Stranke umirovljenika. 'Penalizacija u jednoj godini na različite načine potpuno je nepravedna. Mi inzistiramo da svi radnici s 40 godina staža imaju pravo na mirovinu. Sada se događa da ljudi s više staža nego mnogi ne mogu u redovitu mirovinu i na udaru su penalizacije', kaže Branka Valentić, glasnogovornica Stranke umirovljenika.

Poručuje kako će zbog 25 tisuća prijevremenih odlaska u mirovinu državni proračun na godišnjoj razini izravno biti oštećen za 750 milijuna kuna. 'Neizravna šteta, koja se odnosi na pad zaposlenosti, nedostatak od uplata doprinosa i te ostalih posljedica, na godišnjoj razini iznositi će preko milijardu kuna.'

U mirovinu su otišle najugroženije skupine

Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić tvrdi kako najava negativnog poentiranja ranijeg odlaska u mirovinu nije jedino zaslužna za velik broj ovogodišnjih umirovljenja. No, ističe kako su u prijevremenu mirovinu otišla najvećim brojem najugroženija skupina radnika, oni s niskim stupnjem obrazovanja i starijom životnom dobi koji izrazito teško dobivaju novo zaposlenje.

Poslodavci će slobodna radna mjesta zbog prijevremenih umirovljenja doživjeti kao rasterećenje, poručuju s portala Moj Posao 'Naše tržište rada je rigidno najvećim dijelom zbog gospodarske krize. Naravno da velik broj umirovljenika utječe na posrnulo gospodarstvo', objašnjava i upozorava da je odnos radne i neradne snage ispod 50 posto. Ističe da je naš veliki problem nedostatak radne snage zbog koje plaće rastu brže od produktivnosti. Zbog toga dolazi do znatno većih troškova proizvodnje što loše djeluje na cjelokupno gospodarstvo.

Zdeslav Šantić upozorava kako je veliki problem našeg tržišta rada činjenica da se ne pita mlade ljude što oni žele. 'Ako vrlo brzo ne stvorimo gospodarstvo u kojem će se za mlade ljude otvarati odgovarajuća radna mjesta, oni će otići u druge zemlje. Hitno se moraju donijeti nove mjere koje će potaknuti zapošljavanje', kaže ekonomski analitičar Šantić. Naglašava kako će nam ubrzo biti jasno da će kretanje zaposlenosti, a ne stopa BDP-a, postati glavni pokazatelj rasta standarda.

S internetskog portala Moj Posao kažu kako je teško očekivati da će povećani broj prijevremenih mirovina uzrokovati pozitivne pomake na tržištu rada koje se tek 2010. stabilizirano i još nije u fazi oporavka. 'Može se očekivati kako će poslodavci smanjeni broj zaposlenika zbog odlaska u mirovinu doživjeti kao određeno 'rasterećenje', odnosno smanjenje troškova zaposlenika', kaže Nada Hrbud, glasnogovornica portala Moj Posao.

>> SDP: Izmjene Zakona samo će destabilizirati mirovinski sustav

Ističe da ne vjeruje ni da će prijevremeni odlasci u mirovinu dodatno negativno utjecati na ponudu poslova na tržištu rada jer ona ovisi o gospodarskoj situaciji. 'Kada se poboljša investicijska klima i gospodarstvo se pokrene, za očekivati je da će se radna mjesta ponovno otvarati, odnosno da će se tražiti zaposlenici i za mjesta koja su se oslobodila zbog umirovljenja', ističu.

>> U prijevremenu mirovinu ove godine želi 80 posto Hrvata više

S portala Moj Posao naglašavaju kako je hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku opterećeno nepovoljnim omjerom umirovljenika i zaposlenih te kako će povećani broj prijevremenih mirovina zasigurno uzrokovati dodatno opterećenje i na neki način produžiti vrijeme potrebno za njegov oporavak.