SMRTONOSNA PRIJETNJA ISPOD ZEMLJINE KORE Hoće li i Hrvatsku ugroziti probuđeni supervulkan u Italiji?

Nedavno objavljeno izvješće grupe znanstvenika o pojačanoj aktivnosti na području vulkanskog područja Campi Flegrei, koje se nalazi u okolici Napulja, uglavnom ispod površine mora, izazvalo je bojazan da bi ondje moglo doći i do erupcije, što bi ugrozilo živote više od pola milijuna ljudi koji žive na tom području, jednom od najgušće naseljenih u svijetu.

Pročitajte i ovo Izbila panika VIDEO/FOTO Erumpirao vulkan na popularnom turističkom otoku, ima mrtvih: Užareno kamenje padalo na sela, munje parale zrak Dogodit će se u skoroj budućnosti Erupcija vulkana koji se nalazi niti 400 km od Dubrovnika neminovna je

Naime, znanstvenici vjeruju da je magma u Campiju Flegreiju, dosegla kritičnu razinu, koja se opisuje kao "kritično otplinjavanje pritiskom". Tu fazu karakteriziraju nagla ispuštanja vode bogate plinovima, što bi moglo dovesti i do pucanja stjenovite kore te erupcije vulkana, navodi se u izvješću, objavljenom krajem 2016. godine.

Ustvrdili su i da se na tom području uočavaju znatne deformacije Zemljine kore i ubrzano zagrijavanje. Budući da je na području Italije u 2016. godini zabilježena serija potresa - od kojih su neki odnijeli i ljudske živote, posebno oni koji su prošlog ljeta pogodili središnji dio te zemlje - a koji također korespondiraju s geološkom aktivnošću, za komentar recentnih zbivanja upitali smo Ivu Allegrettija, rukovoditelja Seizmološke službe Hrvatske.

"Campi Flegrei jest područje kaldere (vulkanskog brijega) veličine oko 13 km kraj Napulja. U povijesti je poznato po nekoliko izrazito jakih erupcija. Danas se na tom području opažaju aktivnosti magmatskih komora kao što su izvori vruće i slane vode (solfatare) i snažna plinska pražnjenja.

Posebno su u tom području poznata polagana gibanja Zemljine kore (za razliku od potresa koji su nagli pomaci). Posljednja ispraćena epizoda se zbivala osamdesetih godina prošlog stoljeća. Zemljina unutrašnjost još uvijek krije mnoge tajne i ne zna se kakve posljedice prirodnih pojava se mogu dogoditi. Zato talijanski vulkanolozi prate sva ta zbivanja.

Sve promjene, posebno uzdizanja tla i aktivnosti fumarola, koje su se zbivale unatrag desetak godina i u smislu povijesnih zbivanja nisu bile implikativne za bilo kakav alarm, pa alarma nije ni bilo", istaknuo je Allegretti.

"Vulkani i potresi uvijek se spominju zajedno kao najopasnije prirodne pojave koje je nemoguće obuzdati. Iako su to različiti fenomeni, njihov je uzrok u istim fizikalnim procesima koji se odvijaju u unutrašnjosti Zemlje. Posljedica tih procesa jest međusobno gibanje tektonskih ploča – dijelova Zemljine kore. Na dodirnim zonama dviju susjednih tektonskih ploča dolazi do deformiranja Zemljine kore, a ako su te deformacije nagle nazivamo ih potresima.

Zemljina unutrašnjost još uvijek krije mnoge tajne i ne zna se kakve posljedice prirodnih pojava se mogu dogoditi. Na istome mjestu potiskivanjem materijala jedne ploče pod drugu može doći do istiskivanja dijela tekućeg sloja koji se nalazi neposredno ispod krute Zemljine kore kroz nastale pukotine na površinu, i to nazivamo vulkanima.

Jasno je da uz takve snažne goleme procese, gdje su tlakovi i temperature izuzetno visoki, dolazi do popratnih efekata kao što je istiskivanje vrele vode i pare te raznih plinova, podizanja i spuštanje tla i slično. Praćenjem promjena upravo takvih popratnih učinaka pokušava se napraviti barem kratkoročna prognoza i rano upozorenje na ove silne i opasne pojave", dodao je on.

Na pitanje koliko je pojačana vulkanska aktivnost na tom području povezana s potresima koji se u zadnje vrijeme događaju u Italiji, Allegretti odgovara: "Na mediteranskom je prostoru uzrok seizmičke i vulkanske aktivnosti međudjelovanje Afričke i Europske tektonske ploče. Područja u Italiji jedna su od onih u Europi gdje je tektonska aktivnost jače izražena (što ne znači da drugdje u Europi nema opasnih potresa), posebno ako se gleda vulkanizam.

Dakle, može se govoriti o zajedničkom uzroku potresa u području Norcia-Amatrice i nekih promjena u vulkanizmu napuljskog područja, ali međudjelovanje, ako ga ima, za sada ostaje tajna prirode".

Upitan kolika je vjerojatnost da dođe do erupcije i može li se ona uopće predvidjeti s nekom relativnom sigurnošću kazao je: "Ukoliko niste upućeni u hazarde i rizike prirodnih pojava, bolje se u to ne upuštati, jer to nije namijenjeno prognozama već graditeljskim i sigurnosnim normama.

Vjerojatnost događanja potresa i erupcija vulkana opisuje se seizmičkim i vulkanskim hazardom i vezuje se uz vremenska razdoblja koja su za potrese reda veličine 50-100 godina, a za vulkane tisuće ili desetke tisuća godina. Za napuljsko područje maksimalna gustoća vjerojatnosti otvaranja vulkanskih pukotina-kanala je oko 4%. Seizmički je hazard u području Napulja relativno nizak, iznosi oko 16%g s vjerojatnošću od 10% u 50 godina; npr. za Zagreb je 28%g za istu vjerojatnost i razdoblje".

"Scenariji za razorne potrese su poznati, ali rizici života u velikim i starim aseizmički neobnavljanim gradovima jako rastu. Izrazit je upravo primjer gradova Norcie i Amatricea, kod kojih su epicentri za nedavnih razornih potresa bili podjednako udaljeni od oba grada. Amatrice je razoren i u njemu je poginulo oko 300 ljudi, dok u gradu Norcii nema poginulih i zgrade su dobro podnijele potres, jer je grad bio nedavno obnovljen nakon nekog ranijeg potresa.

Scenariji za aktivnosti vulkana su razni: pojačan ispuh para, plinova, mineraliziranih voda, curenje lave pa sve do jakih erupcija koje stvaraju planine, a izbačenim materijalom mogu ispuniti atmosferu do globalnog zastiranja Sunčeve svjetlosti i smanjenja zagrijavanja. Naravno da istjecanje lave lokalno izaziva jake požare, pepeo izbačen u zrak izazvao bi dišne probleme i mogle bi biti potrebne evakuacije stanovništva iz ugroženih dijelova u okolišu vulkana", istaknuo je Allegretti.

Budući da se Hrvatska nalazi relativno blizu tom području, a tektonske su aktivnosti zabilježene i u nas, upitali smo Allegrettija kakve bi posljedice eventualna erupcija vulkana u Italiji ostavila na susjedne zemlje?

"Do Hrvatske bi mogli doprijeti oblaci pepela što bi opet izazvalo dišne probleme, smanjenje insolacije, probleme u zračnom, možda i svim drugim vrstama prometa i postrojenjima u kojima se za pogon koristi atmosferski zrak."