Tim su procesom 15. siječnja 1998. nakon dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda mirno vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u ustavno-pravni poredak RH, što je omogućilo povratak prognanika i izbjeglica na ta područja i njihovu obnovu.
Nakon oslobodilačkih vojno-redarstvenih akcija 'Bljeska' i 'Oluje' hrvatsko državno vodstvo odlučilo se vratiti okupirane dijelove istočne Slavonije mirnim putem pa je, nakon nekoliko krugova pregovora s predstavnicima Srba iz Podunavlja, početak mirovnog procesa označilo potpisivanje Temeljnog (erdutskog) sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Sporazum su potpisali tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u RH Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.
Sporazumom je bilo predviđeno prijelazno razdoblje od godinu dana, koje najviše može biti produljeno za još jednu godinu, uspostava prijelazne uprave i razmještaj međunarodnih snaga koje će održavati mir i sigurnost te uspostava privremenih policijskih snaga. Sporazum je definirao da će prijelazna uprava omogućiti povratak izbjeglica i prognanika, jamčio je pravo na povrat imovine oduzete nezakonitim postupcima te je odredio da će prijelazna uprava organizirati izbore za tijela lokalne vlasti.
Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1037 od 15. siječnja 1996. utemeljena je prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji - UNTAES (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia), a za prijelaznog upravitelja imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Za provedbu aktivnosti u procesu mirne reintegracije vlada je u Osijeku osnovala Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, a za predstojnika je imenovala Ivicu Vrkića.
Procesom razvojačenja hrvatskoga Podunavlja i povlačanjem svih srpskih paravojnih postrojba omogućen je početak razminiranja te povratak prognanika i izbjeglica. Sporazum o završetku razvojačenja potpisan je u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996., a nadzor nad svim vojnim objektima u tome području preuzela je prijelazna uprava UN-a. Nakon razvojačenja 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u MUP RH.
Tijekom rujna i listopada 1996. pri ekshumaciji u masovnoj grobnici na Ovčari pronađeni su posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila odvedenih iz vukovarske bolnice i ubijenih nakon okupacije grada. Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih Svetih, više tisuća hrvatskih prognanika prvi put nakon progonstva moglo obići groblja u mjestima pod prijelaznom upravom UN-a.
Jedan od ključnih trenutaka u vraćanju legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. HDZ je pobijedio u 15 općina i gradu Iloku, SDSS u deset općina i gradu Belome Manastiru, u Vukovaru su dvije stranke postigle dogovor o podjeli vlasti, a za gradonačelnika je izabran Vladimir Štengl (HDZ). Prijelazni upravitelj Klein istaknuo je nakon izbora kako je uspješno održavanje slobodnih, otvorenih i poštenih izbora povijesna prekretnica u mirnoj reintegraciji i početak nove faze u integraciji Podunavlja u Hrvatsku. Odlukom Jacquesa Kleina hrvatska kuna uvedena je od 19. svibnja 1997. kao službeno sredstvo plaćanja u hrvatskome Podunavlju, i to je područje reintegrirano u platni sustav RH.
Tadašnji predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković predao je 9. srpnja 1997. u Iloku povratničke kartone iločkome gradonačelniku Stipanu Kraljeviću i članovima gradske uprave, čime je povratak službeno počeo.
Podizanjem hrvatskoga stijega na graničnim prijelazima prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji u hrvatskome Podunavlju i otkrivanjem ploča s natpisima hrvatske carine 14. srpnja 1997. obilježeno je uvođenje hrvatskoga carinskog sustava u Podunavlje.
Odlukom glavnog tajnika UN-a, 1. kolovoza 1997. na dužnosti prijelaznoga upravitelja za hrvatsko Podunavlje Jacquesa Paula Kleina naslijedio je William Walker.
Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.
Tijekom procesa mirne reintegracije prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je 'Vlakom mira' došao u Vukovar. Tada je poručio kako je potrebno stvoriti uvjete za miran život Hrvata sa srpskom i drugim etničkim zajednicama u Hrvatskoj te za dobrosusjedske odnose sa Srbijom. Istaknuo je i da je dolazak u Vukovar simbol patnji, otpora hrvatskog naroda i težnji za slobodom, ali i povratka na istočne hrvatske granice i Dunav.
Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom 1145 od 19. prosinca 1997. dalo je punu potporu završetku mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, 15. siječnja 1998. Završetak misije obilježen je tog dana na svečanosti u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu podjelom povelja zahvalnosti i spomen-medalja 'Vukovar' pojedincima i ustanovama zaslužnim za uspješan dovršetak tog procesa. (Hina)
-
Naš nogometašAlbina u prvom javnom izlasku s novim dečkom, ovo je ljepotan koji je osvojio njeno srce!
-
velika pomamaNeviđen broj Rusa stoji ispred trgovina i nosi hrpu novca, spremni su platiti više od tražene cijene: "Želimo ih kupiti što je više moguće..."
-
potpuno izblijedjelaFOTO Rakitić s ruke uklonio "najdražu" tetovažu: Mnogi nagađaju da je ovo razlog
