Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Danas, 15. siječnja navršava se 14 godina od završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.


Tim su procesom 15. siječnja 1998. nakon dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda mirno vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u ustavno-pravni poredak RH, što je omogućilo povratak prognanika i izbjeglica na ta područja i njihovu obnovu.

Nakon oslobodilačkih vojno-redarstvenih akcija 'Bljeska' i 'Oluje' hrvatsko državno vodstvo odlučilo se vratiti okupirane dijelove istočne Slavonije mirnim putem pa je, nakon nekoliko krugova pregovora s predstavnicima Srba iz Podunavlja, početak mirovnog procesa označilo potpisivanje Temeljnog (erdutskog) sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Sporazum su potpisali tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u RH Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazumom je bilo predviđeno prijelazno razdoblje od godinu dana, koje najviše može biti produljeno za još jednu godinu, uspostava prijelazne uprave i razmještaj međunarodnih snaga koje će održavati mir i sigurnost te uspostava privremenih policijskih snaga. Sporazum je definirao da će prijelazna uprava omogućiti povratak izbjeglica i prognanika, jamčio je pravo na povrat imovine oduzete nezakonitim postupcima te je odredio da će prijelazna uprava organizirati izbore za tijela lokalne vlasti.


Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1037 od 15. siječnja 1996. utemeljena je prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji - UNTAES (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia), a za prijelaznog upravitelja imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Za provedbu aktivnosti u procesu mirne reintegracije vlada je u Osijeku osnovala Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, a za predstojnika je imenovala Ivicu Vrkića.

Procesom razvojačenja hrvatskoga Podunavlja i povlačanjem svih srpskih paravojnih postrojba omogućen je početak razminiranja te povratak prognanika i izbjeglica. Sporazum o završetku razvojačenja potpisan je u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996., a nadzor nad svim vojnim objektima u tome području preuzela je prijelazna uprava UN-a. Nakon razvojačenja 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u MUP RH.

Tijekom rujna i listopada 1996. pri ekshumaciji u masovnoj grobnici na Ovčari pronađeni su posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila odvedenih iz vukovarske bolnice i ubijenih nakon okupacije grada. Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih Svetih, više tisuća hrvatskih prognanika prvi put nakon progonstva moglo obići groblja u mjestima pod prijelaznom upravom UN-a.

Jedan od ključnih trenutaka u vraćanju legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. HDZ je pobijedio u 15 općina i gradu Iloku, SDSS u deset općina i gradu Belome Manastiru, u Vukovaru su dvije stranke postigle dogovor o podjeli vlasti, a za gradonačelnika je izabran Vladimir Štengl (HDZ). Prijelazni upravitelj Klein istaknuo je nakon izbora kako je uspješno održavanje slobodnih, otvorenih i poštenih izbora povijesna prekretnica u mirnoj reintegraciji i početak nove faze u integraciji Podunavlja u Hrvatsku. Odlukom Jacquesa Kleina hrvatska kuna uvedena je od 19. svibnja 1997. kao službeno sredstvo plaćanja u hrvatskome Podunavlju, i to je područje reintegrirano u platni sustav RH.

Tadašnji predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković predao je 9. srpnja 1997. u Iloku povratničke kartone iločkome gradonačelniku Stipanu Kraljeviću i članovima gradske uprave, čime je povratak službeno počeo.

Podizanjem hrvatskoga stijega na graničnim prijelazima prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji u hrvatskome Podunavlju i otkrivanjem ploča s natpisima hrvatske carine 14. srpnja 1997. obilježeno je uvođenje hrvatskoga carinskog sustava u Podunavlje.

Odlukom glavnog tajnika UN-a, 1. kolovoza 1997. na dužnosti prijelaznoga upravitelja za hrvatsko Podunavlje Jacquesa Paula Kleina naslijedio je William Walker.

Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

Tijekom procesa mirne reintegracije prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je 'Vlakom mira' došao u Vukovar. Tada je poručio kako je potrebno stvoriti uvjete za miran život Hrvata sa srpskom i drugim etničkim zajednicama u Hrvatskoj te za dobrosusjedske odnose sa Srbijom. Istaknuo je i da je dolazak u Vukovar simbol patnji, otpora hrvatskog naroda i težnji za slobodom, ali i povratka na istočne hrvatske granice i Dunav.

Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom 1145 od 19. prosinca 1997. dalo je punu potporu završetku mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, 15. siječnja 1998. Završetak misije obilježen je tog dana na svečanosti u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu podjelom povelja zahvalnosti i spomen-medalja 'Vukovar' pojedincima i ustanovama zaslužnim za uspješan dovršetak tog procesa. (Hina)