Pročitajte i ovo
Vlada drži važnim da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zajedno s Hrvatskim cestama prione realizaciji zaključaka koji bi trebali riješiti veliku prometnu gužvu u ljetnim mjesecima u Splitu i na prilazima gradu sa zapadne i istočne strane, rečeno je.
Sjednica Vlade o razvoju hrvatskih otoka
Premijer je pohvalio gradonačelnika Krstulovića Oparu za sve što je napravio oko sanacije odlagališta otpada Karepovac i poručio kako s tim aktivnostima treba nastaviti, te trajno riješiti pitanje zbrinjavanja otpada. Vlada je zadovoljna i s rezultatima koje županijska lučka uprava u zadnje vrijeme postiže u investiranju za lučke objekte.
"Razgovarali smo i o demografskim pitanjima, a posebno su mi drage informacije o poboljšanim brojkama u ovoj županiji, te naporima kojima lokalna i područna samouprava komplementira aktivnosti Vlade na politici demografske revitalizacije. Sutra ćemo u Hvaru imati sjednicu Vlade na kojoj ćemo razgovarati o razvoju hrvatskih otoka i o analizi rezultata o turističkoj godini. Ovo je rekordna godina sa 19,5 milijuna turista, 106 milijuna noćenja, 12 milijardi eura prihoda i milijardu eura investicija u turizam", kazao je Plenković.
Godišnje se u otoke investira milijardu i 700 milijuna kuna, a novi Zakon o otocima nudi koncepciju pametnih otoka, bolju povezanost i gospodarski razvoj, te lakši život ljudi na otocima, dodao je premijer. Boban je rekao da su se dotakli zajedničkih projekata grada i županije, razgovarali o povezanosti Karepovca i Lećevice, te o prometnom ulazu u Split, dok Krstulović Opara kaže da je učinjena svojevrsna inventura ciljeva koje su ostvarili nakon sjednice Vlade u Splitu.
Krstulović Opara je ocijenio da dinamika ostvarenja ciljeva ide zadovoljavajućim tempom, a s premijerom su razgovarali o daljnjem ubrzavanju procesa oko tehnološko-prometnog centra Dračevac i spoja zračne i trajektne luke. "Učinkovitost moje administracije i administracije županije mjerit će se učinkovitošću i izvedbom svih zaključaka koji su doneseni u svibnju. Radimo na tome na dnevnoj bazi, na ministarskim razinama smo u stalnim kontaktima, a sama nazočnost premijera, njegov interes i briga za provedbu i funkcioniranje svih zaključaka su jamstvo za ispunjavanje ciljeva", kazao je Krstulović Opara.
Komentirajući prosvjede radnika brodogradilišta Uljanik, Plenković je podsjetio na izvješće Ministarstva financija i situaciju u kojoj Uljanik grupa ne može platiti bankama koje su joj dala sredstva, a država je bila jamac, pa se sada okreću prema državi.
Država dala brodogradilištima 31,5 milijardi kuna
Podsjetio je da čitava Uljanik grupa praktički živi na državnom jamstvu koje su dali u siječnju u iznosu od 716 milijuna kuna i tako osigurali plaće za srpanj i kolovoz. U ovom trenutku, dok se ne riješi pitanje plana restruktuiranja koji treba biti realan, održiv i prihvatljiv za Europsku komisiju, Vlada ne može "posegnuti za uobičajenim postupcima i dati proračunski novac da jednoj kompaniji".
"Ako krenemo tim putem, možemo tako financirati bilo koju kompaniju koja dođe u poteškoće. Naš je dodatni angažman više nego vidljiv, a u Rijeku i Pulu je došlo više zainteresiranih strateških partnera koji imaju ambiciju raditi core biznis brodogradilišta. Mi ćemo s naše strane pomagati taj proces, da se nađe održivo rješenje. Država je u proteklih 27 godina kao direktnu potporu svim brodogradilištima dala 31,5 milijardi kuna. Brodogradnja treba opstati, ali tako da to bude održivo", rekao je Plenković.
O aferi SMS rekao je da Državno odvjetništvo, policija i Sigurnosno-obavještajna agencija moraju do kraja rasvijetliti što se i kako događalo, a osobito tko je odgovoran za curenje informacija iz pravosudnog ili sigurnosnog sustava. Ustvrdio je da Vlada ni na koji način ne utječe na rad pravosuđa, niti radi bilo kakav politički pritisak na policiju i Državno odvjetništvo. (Hina)
-
Uključena i prijateljicaUžas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao
-
Kriva procjenaKatastrofa tijekom kontrolirane eksplozije zaostale bombe: "Neki će morati Božić slaviti negdje drugdje"
-
bolna odluka kijevaUkrajina pristala odreći se Donbasa? Stigle reakcije iz Moskve i Kijeva
