Na početku konferencije premijer Andrej Plenković rekao je kako je Vlada izrazito europski orijentirana.
Pročitajte i ovo
"Hrvatska ima dva ključna koraka pred sobom: postati dio schengenskog prostora do 2019. godine. Drugi je pristupanje eurozoni. Ne želim danas licitirati sa datumom, ali mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da 2020. kada će Hrvatska predsjedati EU bude godina kada će Hrvatska biti prema našim intencijama biti dio ERM II", poručio je premijer i dodao:
"Učinit ćemo da Hrvatska u dvomandatnom razdoblju postane i članica eurozone".
Rekao je da je za njega euro prilika koju treba iskoristiti te da će od eura koristi imati i građani i gospodarstvo.
"Neće biti straha od valutnog rizika, bit će manji troškovi kredita i manji troškovi za transakcije. Bit ćemo konkurentniji i privlačniji stranim investitorima. Postoji kriva percepcija o rastu inflacije. U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti", pojasnio je premijer dodaviši da će zajednička valuta osnažiti hrvatsko gospodarstvo.
Podsjetio je na pozitivne trendove u hrvatskom gospodarstvu te javnim financijama - rast BDP-a, smanjivanje deficita i javnog duga te najavio nastavak reformi.
Europski tečajni mehanizam je dio ove provedbene strategije i bilo bi dobro kada bi to ispunili za tri godine, naglasio je Plenković.
"Hrvatska ima već danas uvjete za uvođenje eura", istaknuo je dodavši da je Hrvatska pozvana da već ovog prosinca sudjeluje na eurosummitu.
"Ulazak u tečajni mehanizam 2020. godine"
Guverner HNB-a Boris Vujčić predstavio je dokument Strategija uvođenja eura o kojoj od danas počinje javna rasprava. Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na poveznici esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6249, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.
"Ona ne određuje ciljani datum, ali naš cilj kao zemlje je da napravimo prvi korak, ulaska u tečajni mehanizam, do 2020. godine. Nadam se da nećemo imati problema sa zadovoljavanjem kriterija", rekao je naglasivši kako je Hrvatska već danas visokoeuroizirana zemlja.
Pojasnio je troškove i koristi od uvođenja eura.
"Najveća korist bila bi ukidanje valutnog rizika, onda je tu smanjene kamatnih stopa, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Troškovi bi mogli biti gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena prilikom konverzije, troškovi same konverzije, uplata naknade za sudjelovanje u europskim monetarnim mehanizmima", pojasnio je Vujčić.
Prvi trošak je gubitak samostalne monetarne politike HNB-a a to se odnosi na tečaj i kamatne stope.
Kako je većina duga u devizama, rekao je Vujčić, fiksiranje tečaja onda za Hrvatsku ne bi trebao biti većih troškova.
"Kako je pjevao Bob Dylan, kad nemaš ništa, nemaš ništa niti za izgubiti..."
Građani strahuju od rasta cijena kada se uvede euro, no to se prema riječima guvernera ne bi trebalo dogoditi.
"Sva statistička mjerenja pokazuju da to nije točno. Prosječni porast inflacije bio je između 0,2 i 0,3 posto u zemljama koje su uvele euro. No neke usluge su značajnije porasle, recimo kada pijemo kavu u kafiću, zbog zaokruživanja cijena. No, šest mjeseci od uvođenja eura, cijene će biti u kunama i u eurima pa svatko može vidjeti koliko ga netko 'vara'. Mi smo izračunali da bi u Hrvatskoj rast cijena trebao iznositi 0,2 posto i to manje za one u manjoj dohodovnoj kategoriji a više od onih u višoj dohodovnoj kategoriji", pojasnio je Vujčić.
Zaključio je da će troškovi od uvođenja eura biti manji u svakom slučaju od koristi.
Marić: "Pregovori o ulasku u tečajni mehanizam vode se u tajnosti"
Ministar financija Zdravko Marić govorio je o postupku uvođenja eura.
"Prvi korak je ulazak u tečajni mehanizam ERM II u kojem zemlja članica provodi minimalno dvije godine. Za njega ne postoje formalni kriteriji, ali gledaju se ekonomski i politički fundamenti. Zemlja sama odlučuje kada želi tome pristupiti, a pregovori se vode u tajnosti. Kada se sve dogovori, objavi se datum ulaska", pojasnio je Marić. Posljednji ulazak u ERM 2 dogodio se 2005. godine i tada je u njega ušla Češka.
Za pristupanje eurozoni javni dug morao bi biti ispod 60 posto BDP-a no dovoljno je vidjeti i trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Hrvatska bi, prema tome, trebala smanjivati udio javnog duga za 1,3 posto BDP-a, no ona ga već sada, naglasio je Marić, smanjuje dvostruko brže od ostatka EU.
Ipak, i dalje imamo makroekonomske neravnoteže: neto stanje međunarodnih ulaganja, dug opće države te stopa nezaposlenosti (trogodišnji prosjek trebao bi biti ispod 10 posto).
Za Hrvatsku je, naglasio je, najizazovnije ostvarivati veće stope gospodarskog rasta te provedba strukturnih reformi.
Naglasak na reforme stavila je i potpredsjednica Vlade Martina Dalić koja je rekla da strukturne reforme treba provesti te da mogu dati doprinos povećanju BDP-a između 15 i 17 posto u periodu od pet do 20 godina.
"Hrvatska polako konvergira, ali vrlo polagano. Vrlo je zanimljivo istaknuti to da divergira razlika u kupovnoj moći između Hrvatske i bivših socijalističkih zemljama. Prosječna kupovna moć u Hrvatskoj je na oko 85 posto drugih tranzicijskih zemalja", rekla je Dalić.
Tim stanjem nitko ne može biti zadovoljan, zbog čega je i pokrenuta rasprava o potrebi za strukturnim reformama.
"Produktivnost rada je niža nego u Njemačkoj, ali imamo pozitivan trend. Hrvatski radnik raspolaže sa sve više i više kapitala. Ukupna produktivnost ima negativan nagib i to pokazuje zašto moramo provoditi strukturne reforme. Ne samo zbog pristupanja euru, jer to samo uvođenje neće riješiti", istaknula je potpredsjednica Vlade.
