Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.
"Ovo je naš treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama kojim uvodimo do sada najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene do sada", rekao je premijer Andrej Plenković u srijedu prilikom predstavljanja mjera na sastanku s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave tim pitanjima.
Borba protiv nasilja nad ženama - sustav vrijednosti
Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo - politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji, dodao je.
"Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav vrijednosti", rekao je.
Plenković je predstavnicama poručio kako ih Vlada u tom procesu sluša i čuje te da su danas predstavljene mjere plod njihove suradnje.
"Kad je riječ o nasilju nad ženama, mi smo uvijek jasni i čvrsti u osudi nasilja, no to nije dovoljno. Potrebno je da zajednički, kroz naše politike, promijenimo opseg tog fenomena koji je jedan od onih koji nagrizaju hrvatsko društvo", istaknuo je.
Premda su od početka mandata napravili velike iskorake, dodao je, svjesni su da to nije dovoljno.
Pročitajte i ovo
"Želimo ići dalje, pogotovo jer su prečesti slučajevi primjera brutalnog nasilja i ubojstava u našem društvu i to, u pravilu, uvijek žena", naveo je Plenković.
Premijer je također iznio nekoliko najbitnijih elemenata kojima se proširuju i osnažuju prava žrtava.
Kada je riječ o kaznenom zakonodavstvu, uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, dok će kod kršenja mjera opreza, sud u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom.
Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena. Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda trebat će ispitivati audiovizualnim putem.
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti.
Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Ukida se zastara, uvodi se kazneno djelo femicida
Povećava se kazna za kazneno djelo silovanja i to za temeljni oblik - tri do osam godine zatvora, umjesto jedne do pet, te za kvalificirani oblik pet do 12 godina zatvora, umjesto aktualnih tri do 10 godina.
Ukida se zastara kaznenog progona za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
"Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene, zato što je žena, neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora", najavio je premijer.
Dodao je kako takva poruka mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući i kroz izricanje strožih kazni i sankcija počinitelja nasilja nad ženama koje sucima već sada stoje na raspolaganju.
Specijalizacija sudaca
U tom smjeru idu izmjene Zakona o sudovima, kojima se uvodi specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama te će na tim predmetima moći raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
Kad je riječ o izmjenama Obiteljskog zakona, dodatno se štite prava i interes djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilja od strane nasilnog roditelja.
Iz zakona se briše obveza o medijaciji kada postoji tvrdnja ili saznanje o postojanju nasilja u obitelji. Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisuje se da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Također je poslana uputa stručnjacima iz sustava socijalne skrbi da ne koriste pojam "otuđenja djeteta", kao i da se majke koje se pozivaju na nasilje ne smatraju nesuradljivima i nekompetentnima kao roditelji.
Kako bi se materijalno zaštitila djeca od roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, uvest će se Alimentacijski fond putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoje obaveze, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja.
Izmjene zakona će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.
Predstavnice institucija, udruga i inicijativa na sastanku su izrazile zadovoljstvo predstavljenim mjerama, ali su istaknule i kako ih u praksi "muči" provedba tih mjera.
