Bago je prvo pitao trebamo li vjerovati svjetskim ekonomistima koji kažu da bi se stanje trebalo stabilizirati sredinom iduće godine.
Pročitajte i ovo
Teškoće u proizvodnji
Prijavljena nestašica važnih lijekova: Nekih neće biti do ljeta 2025.
problemi s kvalitetom
Prijavljena nestašica još jednog lijeka, neće ga biti mjesecima: Pacijenti se trebaju javiti liječniku
Mačkić kaže da je to realno kada usporedimo ovu krizu i inflaciju s prethodnim krizama, a to potvrđuje i zadnji izvještaj Svjetske banke.
Je li na djelu danak globalizacije, jesmo li se previše oslonili na Kinu, pitao je reporter. Mačkić objašnjava da "imamo kombinaciju sa strane potražnje i sa strane ponude".
"Ti efekti bi trebali isčezavati tokom ove godine. Kako brzo nastaju, tako bi se brzo trebali i riješiti", rekao je ekonomist.
Previše smo se oslonili na Kinu koja je imala jeftinu radnu snagu, tamo se jeftino proizvodilo, a sad njihov srednji sloj raste pa imaju i veće potrebe i potražnju, ustvrdio je Bago.
"To su nas upozoravali na faksu, kad Kinezi pređu s bicikla na automobile da će rasti cijene automobila. Važno pitanje ovdje je što će napraviti poduzeća", kaže Mačkić te nastavlja kako je pitanje hoće li mijenjati jedan za jedan svoje dobavljače ili će uz dobavljača kojeg imaju u Aziji pokušati naći još nekoga. Naime, s više dobavljača veća je pregovaračka moć poduzeća i manji pritisak na cijene.
U planu za idućih pet godina Kina želi biti samodostatna, pitanje je kako će se to odraziti na Europu. Ekonomist odgovara da je pitanje kako će se Europa postaviti prema tome i reagirati. Smatra da je Europa ravnopravan "igrač" s Kinom.
Hrvatska politička odluka je bila da zanemari proizvodnju posljednjih desetljeća, složili su se reporter i ekonomist, a Bagu je zanimalo je li sad vrijeme da se počnemo vraćati u pogone, da nije sramota raditi i proizvoditi, a ne samo prodavati usluge.
"Mislim da je to ključno pitanje Republike Hrvatske i njezinog ekonomskog identiteta, da se ona odluči na to da je divna zemlja za rad, a ne za odmor", kaže Mačkić koji vjeruje da je to moguće ostvariti. "To je sad pod kišobranom Europske unije i Nacionalnog plana za otpornost i oporavak", kaže savjetnik predsjednika. No pitanje je koliko smo ambiciozni u projektima i planovima koje smo dali te ističe da naše investicije sada nisu dovoljne da diverzificiramo i povećamo izvoz. Ekonomist je skrenuo pozornost i na to da u Nacionalnoj razvojnoj strategiji nema priče o izvorima investicija izvan Europske unije.
Hrvatska mora odlučiti što su joj strateški sektori i ne smije svaštariti, složili su se Bago i Mačkić.
Očekuje se i da će proizvodi iz Kine biti skuplji, ali i to su privremeni efekti, kaže ekonomist.
Hrvatsko društvo je potrošačko, a PDV je visok i najveći je kontriburot proračunu, Mačkić kaže kako to govori puno o našem "neimanju ekonomskog patriotizma". Bago je dodao kako npr. radnica plati više poreza državi nego iznajmljivači apartmana.
"Da li je to fer u državi blagostanja ostavljam svima da zaključe", kazao je ekonomist koji se na kraju osvrnuo na porezne reforme.
"Porezna reforma u Hrvatskoj znači samo jednu stvar. Odmak od potrošno orjentiranog sistema prema onom koji je više orijentiran prema dohocima od rada i kapitala", zaključio je Mačkić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr