Predsjednica Grabar-Kitarović odgovorila na pitanje zašto smo kupili stare avione i hoće li nas to skupo koštati

Kao vrhovna zapovjednica, jeste li zadovoljni jučerašnjom odlukom i zašto kupujemo borbene zrakoplove ako za njih nemamo novca?

Pročitajte i ovo NO NUT NOVEMBER Sjevernokorejski vojnici u Rusiji osjetili čari interneta bez filtera, pa se navukli na pornografiju Trumpova pobjeda Potpuni obrat: Ono što je Putin napravio prije 8 godina sada je učinio cijeli svijet, a on je Trumpu samo poslao znakovitu poruku

Da, zadovoljna sam kao Predsjednica i Vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH. Kao što znate, još u predizbornoj kampanji kritizirala sam stanje našeg borbenog zrakoplovstva. Kritizirala sam i prethodne vlade što nisu imale hrabrosti donijeti ovu odluku koja je dalekosežna. Hrvatskoj treba borbeno zrakoplovstvo, to je ne samo tradicija pobjedničke Hrvatske vojske iz Domovinskog rata, to je nužnost danas u okolnostima ugroza s kojima se Hrvatska suočava. Trebaju nam borbeni zrakoplovi i kupujemo ih u skladu sa svojim mogućnostima i upravo je zato Stručno povjerenstvo Ministarstva obrane sagledalo te četiri ponude u svim njihovim aspektima, uključujući i financijski, ali i funkcionalni – da nam borbeno zrakoplovstvo služi sljedećih 30 godina. I sama sam rekla da moramo voditi računa i o ostalim izdvajanjima – i za školstvo, zdravstvo i socijalna pitanja, ali nacionalna sigurnost jedan je od preduvjeta za opstanak države.

Zašto kupujemo stare avione? Bi li jeftinija kupnja dugoročno mogla postati skuplja?

Nakon svega onog što je stručno povjerenstvo Ministarstva obrane jučer iznijelo, prezentacije sam čula nekoliko puta, detaljno postavljanih pitanja sukladno svim dubiozama koje su se javljale u javnosti i koje su iznosili neki lobiji o tome kako bi to Hrvatsku moglo koštati više nego novo zrakoplovstvo, jedino se mogu složiti sa zaključkom tog povjerenstva koje je vrlo zorno prikazalo sve troškove zajedno sa svim rastućim ili nerastućim troškovima. Vjerujem povjerenstvu i slažem se s njima da je ovo najbolja moguća odluka za Hrvatsku. Vjerujem da ona neće biti skuplja nego da smo kupili nove zrakoplove.

Odluka o kupnji izraelskih zrakoplova donesena je jučer, no već se mjesecima priča da je odluka donesena ranije - sam Izrael objavio je prodaju prije nekoliko mjeseci, a ministra Krstičevića mnogi su prozivali da javno lobira za jednu tvtku?

Ne bih to komentirala, tu su bili uključeni interesi raznih lobija, no niti ja osobno niti državni vrh nije u tome sudjelovalo. Povjerenstvo je jučer izričito reklo na sastanku Vijeća za obranu da ni u kojem trenutku nisu bili pod političkim pritiskom bilo koje osobe iz državnog vrha. Činjenica je da su se ponude razmatrale mjesecima, da je mjesecima bilo poznato da je izraelska ponuda najbolja i da se o njoj razmatralo u svim onim aspektima koji su bili možda nekima sumnjivi kao neki skriveni troškovi i slično… Zbog toga su se obavljale daljnje konzultacije i jamčim vam da je proces, koliko je meni poznato, bio maksimalno transparentan i bit će u budućnosti jer smo se dogovorili da javnost treba obavijestiti o detaljima svih ponuda.

Je li na vas osobno bilo pritisaka od lobista za bilo kojeg od ponuđača?

Ne, nije bilo nikakvih pritisaka, bilo je pokušaja razgovora, međutim ja sam to otklonila u početku i vrlo sam se jasno odredila i javno da neću donositi nikakvu odluku sukladno svojim vlastitim preferencijama i da neću ni na koji način utjecati na rad Povjerenstva. Prije svega, za to se ne osjećam dovoljno stručnom, već smo potpuno povjerenje poklonili stručnim osobama u okviru Povjerenstva koje je bilo vrlo ekstenzivno. Bitno je da su se svi jednoglasno složili oko činjenica koje su nam jučer prezentirane i koje dokazuju da je ta izraelska ponuda najbolja.

Nakon odluke o progonu jednog od ruskih diplomata, je li si Hrvatska po vašem mišljenju napravila problem u budućim odnosima s tom zemljom?

Nadam sa da nije jer Hrvatskoj je stalo do odnosa s Rusijom, i meni osobno te ću nastaviti raditi na tome. Moj poziv predsjedniku Putinu ostaje otvorenim. Nadam se da ćemo u vremenu koje dolazi nastaviti rješavati i ona otvorena pitanja te razgovore koje smo započeli mojim susretom s predsjednikom Putinom u Sočiju. Moram kazati da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a te je ponekad potrebna i solidarnost, od Hrvatske se očekuje da se tako ponaša. Ja sam uvjerena da predsjednik Putin to razumije i da mi možemo nadići trenutne teškoće. Napravit ću sve da olakšamo put našim poduzetnicima, otvorimo rusko tržište, riješimo pitanje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i sva ostala pitanja o kojima smo razgovarali.

Kakav odgovor Moskve očekujete nakon svega?

To je na Moskvi da da odgovor. Ne očekujem nikakav odgovor u nekakvom neposrednom trenutku. Mislim da u nastavak naših odnosa trebamo ulaziti s dobrom vjerom i međusobnim poštovanjem i da svi trebamo uložiti napore kako bismo otklonili bilo kakve nejasnoće, ne samo u međusobnim odnosima već i svemu onome što se događalo posljednjih dana i tjedana.

Zašto je Hrvatska odabrala biti među zemljama koje su izbacile ruske diplomate kada neke zemlje Europske unije nisu?

Ne mogu spekulirati o odlukama drugih država članica EU-a. Vjerojatno je riječ i o broju diplomata koje imaju i o nazočnosti ruske diplomacije na njihovim teritorijima

Ne čini li vam se da je narod zbunjen? Gotovo istodobno vi pozivate Putina u Hrvatsku, a Hrvatska protjeruje ruskog diplomata.

Ta dva pitanja uopće nisu međusobno povezana. Predsjednika Putina u Hrvatsku sam pozvala još u Sočiju. Taj poziv ostaje otvorenim i ja doista želim unaprjeđivati odnose s Ruskom federacijom. Ima elemenata u kojima se mi ne slažemo, i kao članica Europske unije, ali bilo kakve prijepore treba rješavati dijalogom. Nije bilo nikakvih razloga da se poziv predsjedniku Putinu povuče, tim više što čekam konačne rezultate istrage o tome što se dogodilo u Salisburyju.

I dalje stojite pri pozivu Putinu. Čestitali ste mu na pobjedi. Jeste li komunicirali nakon odluke o protjerivanju diplomata iz Hrvatske?

Ne, nisam se čula s njime, nije bilo niti potrebe niti prilike, ali vjerujem da će za to biti prilike u budućnosti. Držim da odnose s Rusijom treba nastavljati razvijati. Rusija je snažan partner na jugoistoku Europe te je snažno uključena u hrvatsko gospodarstvo. Rusija je svakako svjetska sila. Ona nam je bitna i za rješavanje ugroza koje se tiču svih nas. Uvijek naglašavam kako je i rusko tržište bitno hrvatskim tvrtkama te ću nastaviti raditi u interesu hrvatskog gospodarstva, izvoza i otvaranju novih radnih mjesta.

Zalažete se za posebno ministarstvo demografije.

Da, zalažem se za to i držim da to ne bi trebalo biti dodatno ministarstvo, već da ga u sustavu koji imamo, možemo racionalizirati sukladno prioritetima koje imamo. Kao što sam u naznakama vidjela, i Vlada razmišlja o tome. Mogu navesti primjer Ministarstva državne imovine koje je novouvedeno te je dokazalo da se pitanje državne imovine, koje je bilo toliko problematično i priječilo investicije u mnogim dijelovima Hrvatske, sada konačno počelo rješavati na odgovoran način. Rješava se tako da ne pogoduje samo lokalnoj i regionalnoj samoupravi, već i gospodarstvu i ulaganjima općenito. Držim da bi jedno ministarstvo demografije o problemu koje je pitanje svih pitanja u Republici Hrvatskoj, bilo apsolutno nužno. Ministarstva treba rangirati i uspostaviti sukladno prioritetima koje imamo, a ne nastaviti s politikom koja je postojala iz prethodnih koalicijskih vlada.

Vidite li Vi sada možda, nazire li se u vašim očima demografsku politika Vlade?

Da, vidim obrise te politike, ali mislim da je treba postaviti u sustav i sve povezati s pitanjem demografije – gospodarstvo, obrazovni sustav, zdravstvo, mirovinski sustav i sveopću društvenu klimu koja iznimno utječe na to kako se naši mladi ljudi osjećaju. Nažalost, oni danas odlaze u druge države. Ističem da je mobilnost dobra, dobro je da se ljudi školuju i rade negdje drugdje, ali naš konačan cilj mora biti stvaranje preduvjeta da se ti ljudi vrate obogaćeni iskustvom i obrazovanjem iz tih drugih država i da to uložimo u Hrvatsku kao što Hrvatska danas nažalost ulaže svojim mladim ljudima u razvoj nekih drugih država u Europskoj uniji.

Pisali ste danas premijeru zbog blokiranih - mislite li da se on i Vlada ne brinu dovoljno za njih?

Nije to bilo upućeno Vladi u smislu njezina odnosa prema blokiranima, već jednostavno prenosim mišljenje samih blokiranih. Iznimno sam zabrinuta tim pitanjem i o njemu govorim od početka mandata. Više od 320.000 ljudi je blokirano, a ako to pomnožite sa brojem članova obitelji, još i više. Zabrinuta sam zbog činjenice da oni moraju plaćati i ogromne kamate te se nalaze u dužničkoj krizi i dužničkom ropstvu iz kojeg se ne mogu izvući. Jednostavno sam prenijela sam njihovu zabrinutost predsjedniku Vlade i ministru Bošnjakoviću jer blokirani drže da mjere koje se trenutno pripremaju neće biti dovoljne i nisu adekvatne za rješavanje problema. Želim da se postigne cilj da se riješi pitanje blokiranih, da se uzmu mišljenja i nađu najbolja moguća rješenja, a ona se mogu naći jedino ako su predstavnici blokiranih uključeni u taj proces.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.