Pravobraniteljica za djecu poziva na izradu "dječjeg proračuna": Djeca su ulaganje u gospodarstvo

Pozvala je relevantne institucije na izradu tzv. "dječjeg proračuna" kojim bi se pridonijelo ostvarivanju prava najosjetljivije populacije.

Pročitajte i ovo INCIDENT U MARUŠEVCU Pernar je promijenio priču o napadu "svećenika", donosimo i drugu stranu APEL PRAVOBRANITELJICE PERNAR NE ODUSTAJE Facebook profil i dalje mu je pun slika maloljetnih učenika, policija provodi izvide

Milas Klarić je istaknula da je Odbor za prava djeteta UN-a 2014. u preporuci Hrvatskoj o raspodjeli sredstava i tzv. "dječjem proračunu" ponovo izrazio svoju zabrinutost zbog nedostatka raščlanjenih podataka o dodijeljenim sredstvima za djecu na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Samo osam zemalja EU-a alociraju sredstva za dječja prava

Prema podacima Agencije za temeljna ljudska prava (FRA) iz 2014., u Europskoj uniji samo osam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska) u svojim godišnjim državnim proračunima alociraju sredstva namijenjena djeci, odnosno zaštiti njihovih prava i interesa. U većini ostalih članica alokacija sredstava namijenjenih djeci nije vidljiva, niti u budžetu posebno ustrojena.

Sa svrhom da pomogne državama strankama u provedbi članka 4. Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima, Odbor za prava djeteta UN-a ovoga je ljeta (20. srpnja) donio "Opći komentar br. 19. (2016.) o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava", čiji je prijevod danas predstavljan.

Riječ je o dokumentu koji preciznije razrađuje obveze države iz Konvencije o pravima djeteta (članak 4.), te daje preporuke o tome kako osigurati da javni proračuni doista pridonose ostvarivanju prava djece, posebno djece u osjetljivim situacijama, kao što su djeca s teškoćama u razvoju, djeca u izbjeglištvu, pripadnici manjina, djeca koja žive u siromaštvu, djeca u alternativnoj skrbi, djeca u sukobu sa zakonom i druga.

"Ulaganje u djecu je ulaganje u gospodarski rast"

"Nedvojbeno je jasno iz preporuka da djeca imaju prioritet i da je ulaganje u djecu ulaganje u gospodarski rast Hrvatske", kazala je Milas Klarić. Dodala je i da dokument govori o potrebi dugoročnijih predviđanja, ali i to da je potrebno utvrditi što je djeci potrebno, standarde u recesiji te kako postići da kad se štedi - da se na djeci štedi najmanje, odnosno najkasnije.

Glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo naglasila je da je potrebno unaprijediti način izvještavanja o proračunskim sredstvima izdvojenima direktno ili indirektno za dječja prava, stoga je prijedlog da davatelji sredstava na državnoj i lokalnoj razini unose podatke putem web aplikacije, na temelju kojih bi se generirao skupni izvještaj o sredstvima namijenjenim djeci.

Kazala je i da Ministarstvo financija može osigurati podatke iz sustava državne riznice o sredstvima namijenjenim djeci za aktivnosti i projekte u državnom proračunu iz kojih je nedvojbeno vidljivo da su namijenjena djeci.

Jakir Bajo je istaknula i da je potrebno odrediti metodologiju za planiranje i izvršavanje dječjeg proračuna. Nužno je, kaže, uvesti i unaprijediti pokazatelje učinka i rezultata za aktivnosti namijenjene djeci, što je, ističe, podloga za mjerenje učinkovitosti provedbe programa.

Pravobraniteljica za djecu je na konferenciji predstavila i svoju publikaciju "Zaštita najboljeg interesa djeteta/Protecting the Best Interest of the Child", a riječ je o zborniku priopćenja s Godišnje konferencije i tematskog sastanka Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE), u kojem je obuhvaćeno niz tema iz područja zaštite dječjih prava - od zaštite djece izbjeglica, do zaštite djeteta u situacijama kad se njegov interes ne podudara s interesom roditelja (npr. u slučaju obveznog cijepljenja, konfliktnih razvoda i sl.). U zborniku su predstavljeni i neki prateći dokumenti uz Konvenciju o pravima djeteta.