Pozvala je relevantne institucije na izradu tzv. "dječjeg proračuna" kojim bi se pridonijelo ostvarivanju prava najosjetljivije populacije.
Pročitajte i ovo
Milas Klarić je istaknula da je Odbor za prava djeteta UN-a 2014. u preporuci Hrvatskoj o raspodjeli sredstava i tzv. "dječjem proračunu" ponovo izrazio svoju zabrinutost zbog nedostatka raščlanjenih podataka o dodijeljenim sredstvima za djecu na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Samo osam zemalja EU-a alociraju sredstva za dječja prava
Prema podacima Agencije za temeljna ljudska prava (FRA) iz 2014., u Europskoj uniji samo osam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska) u svojim godišnjim državnim proračunima alociraju sredstva namijenjena djeci, odnosno zaštiti njihovih prava i interesa. U većini ostalih članica alokacija sredstava namijenjenih djeci nije vidljiva, niti u budžetu posebno ustrojena.
Sa svrhom da pomogne državama strankama u provedbi članka 4. Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima, Odbor za prava djeteta UN-a ovoga je ljeta (20. srpnja) donio "Opći komentar br. 19. (2016.) o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava", čiji je prijevod danas predstavljan.
Riječ je o dokumentu koji preciznije razrađuje obveze države iz Konvencije o pravima djeteta (članak 4.), te daje preporuke o tome kako osigurati da javni proračuni doista pridonose ostvarivanju prava djece, posebno djece u osjetljivim situacijama, kao što su djeca s teškoćama u razvoju, djeca u izbjeglištvu, pripadnici manjina, djeca koja žive u siromaštvu, djeca u alternativnoj skrbi, djeca u sukobu sa zakonom i druga.
"Ulaganje u djecu je ulaganje u gospodarski rast"
"Nedvojbeno je jasno iz preporuka da djeca imaju prioritet i da je ulaganje u djecu ulaganje u gospodarski rast Hrvatske", kazala je Milas Klarić. Dodala je i da dokument govori o potrebi dugoročnijih predviđanja, ali i to da je potrebno utvrditi što je djeci potrebno, standarde u recesiji te kako postići da kad se štedi - da se na djeci štedi najmanje, odnosno najkasnije.
Glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo naglasila je da je potrebno unaprijediti način izvještavanja o proračunskim sredstvima izdvojenima direktno ili indirektno za dječja prava, stoga je prijedlog da davatelji sredstava na državnoj i lokalnoj razini unose podatke putem web aplikacije, na temelju kojih bi se generirao skupni izvještaj o sredstvima namijenjenim djeci.
Kazala je i da Ministarstvo financija može osigurati podatke iz sustava državne riznice o sredstvima namijenjenim djeci za aktivnosti i projekte u državnom proračunu iz kojih je nedvojbeno vidljivo da su namijenjena djeci.
Jakir Bajo je istaknula i da je potrebno odrediti metodologiju za planiranje i izvršavanje dječjeg proračuna. Nužno je, kaže, uvesti i unaprijediti pokazatelje učinka i rezultata za aktivnosti namijenjene djeci, što je, ističe, podloga za mjerenje učinkovitosti provedbe programa.
Pravobraniteljica za djecu je na konferenciji predstavila i svoju publikaciju "Zaštita najboljeg interesa djeteta/Protecting the Best Interest of the Child", a riječ je o zborniku priopćenja s Godišnje konferencije i tematskog sastanka Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE), u kojem je obuhvaćeno niz tema iz područja zaštite dječjih prava - od zaštite djece izbjeglica, do zaštite djeteta u situacijama kad se njegov interes ne podudara s interesom roditelja (npr. u slučaju obveznog cijepljenja, konfliktnih razvoda i sl.). U zborniku su predstavljeni i neki prateći dokumenti uz Konvenciju o pravima djeteta.
-
sastanak u berlinuOvo se Ukrajincima neće svidjeti, SAD postavio uvjet Zelenskom: "Na ovo moraš pristati"
-
CURE NOVI DETALJIKod terorista iz Sydneyja pronađena iskaznica srpskog lovačkog kluba: "Dolazio je isključivo..."
-
Poziv Domagoja MikićaObitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..."
