Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Hrvatskoj još uvijek ne postoje zasebni podaci o sredstvima namijenjenima djeci na nacionalnoj i na lokalnoj razini te tako nije ni vidljivo koliko se sredstava iz državne riznice osigurava za ostvarivanje prava djece, istaknula je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.


Pozvala je relevantne institucije na izradu tzv. "dječjeg proračuna" kojim bi se pridonijelo ostvarivanju prava najosjetljivije populacije.

Vezani članci Slika nije dostupna PERNAR NE ODUSTAJE Facebook profil i dalje mu je pun slika maloljetnih učenika, policija provodi izvide Slika nije dostupna Ravnateljica: "Pokušali smo zaustaviti Pernara, ali nas je ignorirao", Pernar: "Da je bilo problema, zvali bi policiju"

Milas Klarić je istaknula da je Odbor za prava djeteta UN-a 2014. u preporuci Hrvatskoj o raspodjeli sredstava i tzv. "dječjem proračunu" ponovo izrazio svoju zabrinutost zbog nedostatka raščlanjenih podataka o dodijeljenim sredstvima za djecu na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Samo osam zemalja EU-a alociraju sredstva za dječja prava

Prema podacima Agencije za temeljna ljudska prava (FRA) iz 2014., u Europskoj uniji samo osam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska) u svojim godišnjim državnim proračunima alociraju sredstva namijenjena djeci, odnosno zaštiti njihovih prava i interesa. U većini ostalih članica alokacija sredstava namijenjenih djeci nije vidljiva, niti u budžetu posebno ustrojena.

Sa svrhom da pomogne državama strankama u provedbi članka 4. Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima, Odbor za prava djeteta UN-a ovoga je ljeta (20. srpnja) donio "Opći komentar br. 19. (2016.) o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava", čiji je prijevod danas predstavljan.

Riječ je o dokumentu koji preciznije razrađuje obveze države iz Konvencije o pravima djeteta (članak 4.), te daje preporuke o tome kako osigurati da javni proračuni doista pridonose ostvarivanju prava djece, posebno djece u osjetljivim situacijama, kao što su djeca s teškoćama u razvoju, djeca u izbjeglištvu, pripadnici manjina, djeca koja žive u siromaštvu, djeca u alternativnoj skrbi, djeca u sukobu sa zakonom i druga.

"Ulaganje u djecu je ulaganje u gospodarski rast"

"Nedvojbeno je jasno iz preporuka da djeca imaju prioritet i da je ulaganje u djecu ulaganje u gospodarski rast Hrvatske", kazala je Milas Klarić. Dodala je i da dokument govori o potrebi dugoročnijih predviđanja, ali i to da je potrebno utvrditi što je djeci potrebno, standarde u recesiji te kako postići da kad se štedi - da se na djeci štedi najmanje, odnosno najkasnije.

Glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo naglasila je da je potrebno unaprijediti način izvještavanja o proračunskim sredstvima izdvojenima direktno ili indirektno za dječja prava, stoga je prijedlog da davatelji sredstava na državnoj i lokalnoj razini unose podatke putem web aplikacije, na temelju kojih bi se generirao skupni izvještaj o sredstvima namijenjenim djeci.

Kazala je i da Ministarstvo financija može osigurati podatke iz sustava državne riznice o sredstvima namijenjenim djeci za aktivnosti i projekte u državnom proračunu iz kojih je nedvojbeno vidljivo da su namijenjena djeci.

Jakir Bajo je istaknula i da je potrebno odrediti metodologiju za planiranje i izvršavanje dječjeg proračuna. Nužno je, kaže, uvesti i unaprijediti pokazatelje učinka i rezultata za aktivnosti namijenjene djeci, što je, ističe, podloga za mjerenje učinkovitosti provedbe programa.

Pravobraniteljica za djecu je na konferenciji predstavila i svoju publikaciju "Zaštita najboljeg interesa djeteta/Protecting the Best Interest of the Child", a riječ je o zborniku priopćenja s Godišnje konferencije i tematskog sastanka Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE), u kojem je obuhvaćeno niz tema iz područja zaštite dječjih prava - od zaštite djece izbjeglica, do zaštite djeteta u situacijama kad se njegov interes ne podudara s interesom roditelja (npr. u slučaju obveznog cijepljenja, konfliktnih razvoda i sl.). U zborniku su predstavljeni i neki prateći dokumenti uz Konvenciju o pravima djeteta.