Pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor svjedočio je Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke (HNB) i savjetnik Ivice Todorića. U 13 sati pred povjerenstvo je sjeo Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik Vlade.

Galerija


Povjerenstvo za Agrokor nastavlja s ispitivanjem svjedoka, a prvi je svjedočio Željko Rohatinski, bivši guverner HNB-a koji je nakon tog mandata pet godina radio kao savjetnik Ivice Todorića, vlasnika Agrokora.

Vezani članci Kolinda Grabar Kitarovič (Foto: Dnevnik.hr) Predsjednica: "Razočarana sam radom Povjerenstva za Agrokor" Slika nije dostupna Miljenić: "Ne mogu zamisliti da bi vladajući samo tako napustili povjerenstvo za Agrokor"

Nakon njega ispitan je Borislav Škegro, bivši savjetnik predsjednika Tuđmana za ekonomska pitanja, potpredsjednik u Vladi Nikice Valentića zadužen za gospodarstvo i ministar financija od 1997. do 2000. godine.

Tijek saslušanja pratite u nastavku:

13:47 - Na pitanje Josipa Babića je li mu imperativ bio privatizirati što više poduzeća, Škegro je rekao: 'Apsolutno, to nam je bio jedan od glavnih zadataka.

13:42 - Škegru su razljutila Lovrinovićeva pitanja o funkcioniranju Fondova za gospodarsku suradnju.

Predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić je upozorio Škegru da ne polemizira s članovima povjerenstva.

"Ali imam jaku želju...," odvratio je Škegro dodavši da je Lovrinovića odmah prepoznao kao "liniju napada na svjedoka".

Lovrinović je ponovio pitanje o tome koliko iznosi naknada u odborima FGS-ova. Onda je Škegro ponovio da neka o FGS-ovima upita Marasa koji je četiri godine bio član na što je Miljenić zaprijetio da će prekinuti ispitivanje. Kada se javio Maras, Miljenić mu se oštro obratio: "Dosta!"

"Koliko su u milijunima kuna naknada naplatili FGS-ovi?"

"Traži se od mene da kažem ono što se zna. E pa nije više 2 posto, ali ne znam je li to tema ovog povjerenstva", rekao je Škegro. 

"Ako ne želite odgovoriti, možemo ovdje ostati do jutra. Ajmo ponovo", poručio je Miljenić a Lovrinović je odustao od pitanja.

"Kad je nešto loše onda su to sotonski, Škegrini fondovi, a kad je dobro onda su Marasovi", ostao je uporan Škegro.

13:30 - Ivan Lovrinović upitao je Škegru zašto je potpisao jamstvo, a nije podnio ostavku, poručio je: "A to bi vi?"

"Notorno je da nema tog tijela u demokratskom sustavu u kojem će svi biti za jednu odluku. Pa neće valjda svako malo netko davati ostavku", kazao je Škegro. Poručio je da nije davao ostavku jer mu je "visilo"14 posto proračuna i da je morao voditi privatizaciju Hrvatskog telekoma.

"Nisam prešao preko svojih principa i neću polemizirati s vama kakavo je ovo tijelo. Ja sam ovjde zbog zapriječene kazne, inače sigurno ne bih došao ovdje", rekao je Škegro.

Na pitanje koliko je još jamstava potpisao za Agrokor u mandatu, Škegro je rekao da se ne sjeća: "Možda nula, možda deset."

13:19 - Milijan Brkić (HDZ) upitao je Škegru o državnim jamstvima Agrokoru od 30 milijuna eura 1999. godine.

"Ja sam bio protiv tih jamstava, ali sam ih potpisao kao jedini ovlašteni poduzetnik jer je Vlada tako odlučila koja je jedino mogla privatnoj tvrtki dati jamstva. Ovdje se ne radi o personalizaciji nego o funkciji", rekao je.

Ispričao je kako je Koordinacija za gospodarstvo, kojoj je on predsjedao, prvotno bila odbila jamstvo. Jamstvo, odnosno Vlada, odobrila je jamstvo nakon prosvjeda radnika Zvijezde u organizaciji PPDIV-a.

13:07 - Na početku je Borislav Škegro rekao je da je sudjelovao u brojnim privatizacijama kao potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar financija od 1993. do 2000. godine. Zazvonio mu je i mobitel pa se našalio:

"Netko me sigurno zove da mi kaže da pazim što govorim."

Rekao je da se predsjednik Franjo Tuđman nije bavio nikakvim odlukama o privatizaciji.

"Točno je da sam ja bio njegov glavni suradnik. Najbolje da ispričam konkretan primjer ukojem se pojavljuju Tuđman, Todorić i Škegro. 1997. dobivam pismo od Ivice Todorića u kojem traži da im se omogući kupovina većinskog paketa Podravke. I pita me Tuđman: Zašto moj potpredsjednik Vlade ima negativan stav prema domaćim poduzetnicima? I vidim pismo na stolu od Todorića. Kaže on, ne općenito, tako mi neki kažu. Rekao sam mu da nemam negativan stav prema domaćim poduzetnicima, ali da je lokalna zajednica protiv svakog tko želi preuzeti Podravku. Osim toga, Podravka je puno potentnija da preuzme Agrokor nego obrnuto. I to je bilo to", ispričao je Škegro. Otkrio je da je Todorić imao podršku sindikata PPDIV-a za preuzimanje Podravke.

12:21 - Željko Rohatinski za kraj je imao potrebu dodati još nešto o tvrtki njegove supruge.

"Nitko me nije pitao kako je kuća kupljena 2004. i je li mi Todorić tada kao guverneru pomogao da kupim kuću, odgovor je nije", rekao je.

12:10 - Jeste li upoznati da je Todorić naručio istraživanje vaše popularnosti kao političkog projekta? pitao je Grmoja bivšeg guvernera.

"Ne znam, ali vjerujem da nije 2012. gospodin Todorić zatražio takvo istraživanje", rekao je Rohatinski i pojasnio, na Grmojino inzistiranje, da je točno da je kasnije bio na sastanku na kojem su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić koji su ga nagovarali na politički angažman, ali je odbio.

"Nakon toga počele su se događati čudne stvari. Jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge i njenoj kući, dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno ne", nastavio je i podsjetio da su prve inicijative da se politički angažira ipak prvo došle krajem 2011. iz nekih drugih stranaka i krugova a tek onda iz HDZ-a.

Na ponovljeno Grmojino pitanje jesu li Karamarko i Kujundžić bili dio kruga oko Ivice Todorića koji su ga nagovarali na politički angažman, Rohatinski je rekao: "Da".

12:00 - Nikola Grmoja podsjetio je Rohatinskog na njegovu inicijativu da HNB pusti 6,5 milijardi kuna bankama kojim bi one kreditirale domaće gospodarstvenika, a koja je stopirana 2011. godine.

"Obično neki misle da je centralna banka svijet za sebe, da je njena fuknkcija isključivo stabilnost tečaja. To nema veze sa stvarnošću. Monetarna politika je snažna poluga ekonomske politike. U tom smislu niz godina u kontaktima HNB-a i hrvatskih vlada bili su iznošeni stavovi o potrebi koordiniranog djelovanja. HNB je trebao emitirati novac ili osloboditi dio imobiliziranog novca. Stvar je vlasti, poslodavaca i banaka da se dogovore gdje će se novac usmjeriti. To je nekoliko puta urađeno, zadnji pokušaj je bio 2012. godine. 2011. je bio jedan takav pokušaj i to za iznos od deset milijardi kuna. Poslodavci i banke su u tome našli svoj interes, bili su u intenzivnim kontaktima s vladom i onda iz nekog razloga kojeg ja ne znam se vlada distancirala od svega. Na jednom sastanku su bila tri državna tajnika, nakon toga premijer izlazi s izjavom da je to igra guvernera zbog njegovih navodno političkih ambicija. Vrši pritisak na poslodavce da odustanu", ispričao je Rohatinski.

Na pitanje koji su to državni tajnici bili, Rohatinski nije želio odgovoriti jer na sastanku nisu bili kao predstavnici vlade nego kao slobodni strijelci, no da su neki bili pozvani da svjedoče na povjerenstvu. Na inzistiranje predsjednika Miljenića i opomenu da krši zakon ako zna imena, rekao je da HNB nije bio prisutan na sastancima i da nije bio neposredni svjedok.

"Kako je meni prenijeto, jedan od državnih tajnika je bio Zdravko Marić", rekao je Rohatinski i nastavio:

"Nije moguće da su državni tajnici djelovali na svoju ruku. Oni su poslani na sastanke kao predstavnici Vlade, a premijerka je za to znala. Pozvala me dan nakon i razgovarali smo o tome. Bitno je da se ideja o zajedničkom poslovnom djelovanju nije ostvarila.

11:41 - Josip Borić (HDZ) pitao je Rohatinskog o okolnostima odlaska iz Agrokora 2000. godine.

"Moja komunikacija je bila s premijerom Račanom i ministrom financija Crkvencem. Je li bilo komunikacije između njih i Todorića, ja ne znam", rekao je.

Jeste li savjetovali Todorića u akviziciji Mercator?

"Nije tražio moje mišljenje o tom pitanju, ali u jednom nevezanom razgovoru rekao sam da mislim da to nije dobar potez, da sinergijski efekti neće biti kako se očekuju i u tome sam bio apsolutno usamljen", rekao je Rohatinski.

Također, naveo je da je bio član Saveza komunista Hrvatske do 1989., nakon čega više nije bio član niti jedne stranke.

11:28 - Milijan Brkić (HDZ) upitao je Rohatinskog je li mu poznato da je 2011. došlo do velike ekspanzije mjenice bez pokrića koje su plasirale tvrtke iz koncerna Agrokor te je li HNB radio nadzor i poduzeo neke mjere?

"Dok sam ja bio guverner, operacije s mjenicama nisu bile u velikim iznosima. Problemi su nastupili kasnije, poslije 2012.", pojasnio je.

11:10 - Marasa je zanimalo i je li politika HNB-a išla na ruku uvoznicima, među kojima je Todorić bio jedan od većih.

"Moje je duboko uvjerenje da u visoko euroiziranom sutavu kao što je ovaj u Hrvatskoj, gdje je 70 posto depozita u eurima ili vezano uz eure, da je stabilnost tečaja bitan preduvijet da se sustav ne raspadne...HNB nije imao ovlasti izravne zabrane bilo čega pa ni zaduživanja ali je HNB svojim mjerama destimulirao takvo zaduživanje. U tome je smo sa svim vladama RH imali oprečan stav....Bio je privid da je dobro zaduživati se, i bilo je dobro sve do financijske krize, dok se slavina nije zatvorila", pojasnio je bivši gubverner.

10:57 - Gordan Maras (SDP) upitao je što je točno radio u Agrokoru.

"Od 2012. bio sam savjetnik predsjednika Uprave a nisam bio dio menadžmenta, no posao je bio potpuno identičan kao i prije. Jedino su prava i plaća bili različiti", pojasnio je.

Jeste li upoznali Zdravka Marića i čime se bavio?

"Bio je zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Moj je dojam da je njego posao bio vezan uz inozemno financiranje koncerna", rekao je i na dodatno pitanje ustvrdio da pretpostavlja da je Zdravko Marić bio uključen u aktivnosti oko dogovora financiranja Agrokora i Sberbanka.

"Moj je dojam, a ne dokaz, s obzirom na načina na koji je koncern funkcionirao, da su poslovi računovodstva, bili na neki način izdvojeni od drugih poslova", rekao je.

Borislav Škegro (Foto: Dnevnik.hr)
Željko Rohatinski (Foto: Dnevnik.hr)

10:45 - Miljenić je upitao Rohatinskog je li etičko korektno da je iz Agrokora otišao uz dogovor da će se vratiti, što god radio ili ne radio. "Biste li to ponovili?" pitao je.

"Nikad se nisam rukovodio percepcijama nego činjenicama i svojim stavovima", odgovorio je.

10:44 - Orsat Miljenić (SDP) upitao je koja je bila sudbina kuće.

"Kuća je u posjedu moje supruge i moja obitelj živi u njoj. Imovina tvrtke se u najvećem dijelu sastojala od te kuće. Zbog poslovnih veza, prijašnjih, te tvrtke i nekih tvrtki iz sastava Agrokora, da bi se to saldiralo kupljena je tvrtka moje supruge za iznos vrijednosti kuće, a onda je moja supruga kao fizička osoba otkupila tu kuću za isti iznos. Novčani tok je bio praktički nula", pojasnio je Rohatinski na što je Miljenić rezimirao:

"Znači, tvrtka je kupljena od strane Agrokora, preuzimaju se svi dugovi i imovina tvrtke, i onda se ta imovina očišćena od dugova vraća vašoj supruzi".

10:30 - Je li vas Ivica Todorić potakao da idete na funkciju guvernera da bi imao koristi od toga? pitao je Nikola Grmoja.

Ne da o tome nije bilo govora kada sam odlazio iz Agrokora, nego me u 12 godina koliko sam bio u HNB-u Ivica Todorić niti itko od njegovih suradnika nikad nije nazvao da bi sugerirao nešto što bi koristilo Agrokoru.

Ali je zanimljivo da je u tom periodu kupio tvrtku vaše supruge. U kakvom je stanju bila kada ju je gospodin Todorić kupio?

"Odgovor bi zahtijevao da eleboriram situaciju od 2004. do 2012. o poslovanju tvrtke moje supruge. Tvrtka je vrijedila toliko koliko je za nju i plaćeno", rekao je Rohatinski dodavši da je u imovini tvrtke bila i obiteljska kuća vrijedna dva milijuna kuna.

Kakav je to onda poslovni potez ako tvrtka nije imala dugovanja? 

Supruga je imala teških zdravstvenih problema, više nije mogla voditi tvrtku. To je bila prakitčki likvidacija tvrtke. 

10:22 - Nikola Grmoja (Most) podsjetio je Rohatinskog da je u jednom intjervjuu kazao kako je zahvalan Todoriću jer ga je zaposlio.

"Gospodin Maras kao član vlade od 2008. će se sjetiti pod kojim uvjetima je završio moj mandat u HNB-u. Nisam želio koristiti povlasticu da godinu dana primam plaću i ne radim ništa. Tražio sam posao odmah, i bilo je nekoliko ponuda nekoliko međunarodnih institucija i banaka. Odbio sam ih jer sam znao kakva je bila uloga tih institucija u izazivanju svjetske financijske krize 2008./2009. Ponuda radnih mjesta u zemlji bila je vrlo mala u zemlji. Potencijalna ponuda iz Agrokora bila je jedina koja se mogla realizirati u par dana i zato sam je prihvatio", rastumačio je Rohatinski.

Rekao je i da kada je odlazio iz Agrokora 2000. u HNB su bili opća ekonomska situacija u Hrvatskoj. Nije tada, rekao je, mislio da će u HNB-u ostati 12 godina. 

"Plaća guvernera bila je u tom trenutku četiri puta manja od one u Agrokoru. Ne govorim o nekoj žrtvi za opće dobro nego o činjenicama. Rekao sam premijeru da ću učiniti što mogu", pojasnio je Rohatinski i dodao:

"Mišljenje Todorića je bilo da mogu biti društveno korisniji u HNB-u nego u Agrokoru".

"Niti u jednom trenutku nisam bio član NO Agrokora otkad sam bio u HNB-u. Svi moji odnosi s Agrokorom završili su u srpnju 2000. godine", ustvrdio je Rohatinski.

10:20 - Lovrinović ga je pitao za mjenice bez pokrića u Agrokoru i ustvrdio da je morao to primjetiti i pitao zašto HNB nije ništa poduzeo.

"To morate pitati sadašnje rukovodstvo HNB-a. Što se mene osobno tiče, naravno da sam u okviru praćenja makroekonomnskih kretanja vidio što se zbiva s instrumentima naplate. Moja spoznaja u kojoj mjeru Agrokor u tome sudjeluje je bila nula", kazao je Rohatinski.

Na pitanje je li to bio upad u monetarni sustav, Rohatinski je kazao: "A da li je izdavanje takvih mjenica krajem 80-ih i početkom 90-ih godina bio upad u monetarni sustav tadašnje države ili ne. U jednom slučaju se ustvrdilo da je, u slučaju Agrokocomerca."

10:14 - Je li nakon što je preuzeo čelno mjesto u HNB-u bio član NO-a Agrokora?, upitao je Lovrinović Rohatinskog. 

"Svi moji odnosi s tvrtkom su prestali 12. srpnja 2000. Kasnije sam saznao da na portalu tvrtke je bilo navedeno da sam član NO-a. To ne odgovara činjeničnom stanju", kazao je bivši guverner.

Istaknuo je i da politika stabilnog tečaja kune nije imala veze s nikakvim poslovnim subjektom u zemlji pa ni Agrokorom.

"Od 2000. do 2008. hrvatska se u inozemstvu zadužila za preko 35 milijardi eura. U takvim uvjetima bio je permanentni pritisak na aprecijaciju tečaja, a HNB je to sprječavao", istaknuo je Rohatinski.

10:00 - Prvi pitanja postavlja Ivan Lovrinović.

Navedite otkada ste počeli raditi za koncern Agrokor, na kojim funkcijama i je li netko iz vaše obitelji bio zaposlen u koncernu?

"1. travnja 2010. sam počeo raditi i radio sam do 12. 7. 2000. Tri mjeseca i 12 dana. Po isteku mandata 2012. sam se vratio u tvrtku. Obavljao sam funkciju savjetnika za makroekonomske analize. Moj posao nije bio da na bilo koji način analiziram poslovanje koncerna niti je to ikada od mene zatraženo. Ja sam gledao svijet izvan tvrtke", ustvrdio je Rohatinski dodavši da je jedino što je znao o poslovanju tvrtke su bila izvješća koja su bila dostavljana svim zaposlenicima.

Kraće vrijeme u Agrokoru radili su rekao je i njegov sin i kćer.

Tvrtka vaše supruge je otkupljena od Agrokora. Koji je bio strateški razlog Agrokora da otkupi tu tvrtku?

Ne mogu govoriti u ime Agrokora, a tvrtka je kupljena za jednu kunu.

Ima li veze kupnja te tvrtke s vašim angažmanom u Agrokoru?

Ne, nema nikakve veze, odgovorio je Rohatinski.

Pozvani Josip Petrović i Borislav Škegro

Josip Petrović, bivši generalni direktor Unikonzuma, kojeg se više puta prozivalo da je Ivici Todoriću omogućio da kupi tu tvrtku u pretvorbi i privatizaciji 1993. godine, odnosno 1994. godine, nije saslušan jer se nije odazvao pozivu.

Kao posljednji svjedok u 15 sati na rasporedu je predviđen Zoran Jašić, ministar financija od 1992. do 1994. godine. 

U srijedu je pred povjerenstvom saslušan bivši premijer Franjo Gregurić koji je ustvrdio da za njegova mandata nisu privatizirane tvrtke koje su se kasnije našle u sastavu Agrokora te da nije sudjelovao ni na koji način u poslovnim akvizicijama Ivice Todorića.