Povećanje razine mora može ugroziti turizam

'Zime su sve toplije, snijeg sve kasnije pada, a to je dio procesa i u Hrvatskoj. Tako da možemo reći da su posljednjih 10 godina jedne od najtoplijih otkad postoje meteorološka mjerenja', tvrdi meteorolog Ivan Čačić iz DHMZ-a.

Pročitajte i ovo 'Treba pokazati kreativnost' MMF osniva zakladu za zaštitu klime Gubimo bitku VIDEO: Gubimo bitku s klimatskim promjenama

tri vijesti o kojima se priča Otkriveno koliko će trajati Policija započela s velikom akcijom, sve snage na terenu: "Provodi se u cijeloj Hrvatskoj" Stiglo pogoršanje VIDEO Nevrijeme poharalo jug Hrvatske: Padala tuča, bujice potopile ceste tuga u nizozemskoj Tragičan kraj potrage za sestrom i bratom: Pronašli automobil s više tijela, zna se i tko ih je oteo

Globalno zatopljenje, brze izmjene toplih i hladnih struja uzrokuju plimne valove, poplave, tuče, vjetrove razorne snage. Mjeseci bez kapi kiše, nesnosne suše, požari koji su lani doslovce uništili veliki dio makarskog primorja. Prema izvješću UN-ovog programa za razvoj, temperatura Zemlje neprestano raste. Očekuje se da će se tijekom 21. stoljeća povećati za 3 do 3 i pol stupnja. 'Možda vam porast od 1 ili 2 stupnja ne predstavlja ništa, ali pretpostavite samo da se radi o vašem organizmu. Kad ona naraste za 1 stupanj, itekako vam je značajno. a pri promjeni od 4 ili 5 stupnjeva, vi ste mrtvi', objašnjava Čačić za Provjereno.

Što će sve to značiti za običnog građanina ove zemlje? Ima li mjesta za strah? Hoćemo li bježati iz priobalnih gradova zbog plimnih valova, hoće li plodne ravnice biti isušene ili poplavljene!? Stručnjaci tvrde, klimatske promjene uzele su maha, posljedice su vidljive i ne smijemo ih ignorirati. Zapravo bit će ih nemoguće ignorirati, jer one će se odraziti i na ekonomiju, turizam, zdravlje, a prije svega na okoliš.

Povećanje razine mora, koje mnogi pa i apokaliptično najavljuju, nije upitno. Jedino što se točno ne zna, o kojim će proporcijama biti riječ. 'Hrvatska ima preko 1200 otoka otočića i hridi i dio njih će definitivno biti poplavljen, a neki koji su gusto naseljeni poput Krapnja, također će biti poplavljeni. Njegova nadmorska visina je nekih 1,5 metra, a uz očekivanje porasta mora na minimalno 88 cm, većina otoka će biti poplavljena', tvrdi Vladimir Kalinski, stručnjak za zaštitu okoliša.

Pri takvim scenarijima, ugroženi će biti mnogi obalni gradovi. Njihova infrastruktura podređena je sadašnjem stanju, točnije današnjoj razini mora. Što će to primjerice značiti za kanalizacijski sustav, možemo samo pretpostaviti.