Dušan Sinobad, negdašnji direktor benkovačke tvrtke Autotransporta, bio je zadužen za organizaciju autobusnog prijevoza stanovnika iz Benkovca i okolnih sela kad je na početku 'Oluje' 4. kolovoza 1995. hrvatsko topništvo počelo granatiranje. Benkovački Krizni štab naredio mu je da pripremi autobuse i napuni ih gorivom radi evakuacije stanovništva prema Bosanskom Petrovcu, jedinim pravcem gdje se nije očekivao kontakt s hrvatskim snagama. Sinobad je ustvrdio da je istim planom, izrađenim 1993., bio predviđen i njihov povratak kućama 'čim se situacija smiri'.
Pročitajte i ovo
Upravo strah od ulaska hrvatskih kopnenih postrojba bio je, kaže svjedok, razlogom što su se civili odlučili napustiti domove. 'Do tada za to nije bilo razloga. Moja obitelj je tu bila 200 godina i to nije bio dovoljan razlog da napustim vjekovna ognjišta i odem u pečalbu', rekao je Sinobad. 'Kompletno je stanovništvo otišlo ne zbog artiljerijskih napada kojih je bilo i prije, nego zbog djelovanja i ulaska hrvatskih kopnenih snaga. Napustili su domove da bi spasili živote, bježeći pred tim snagama', istaknuo je svjedok.
Sinobad je posvjedočio da su 4. kolovoza do šest sati ujutro samo tri do četiri granate pale na stambena naselja u Benkovcu, a granatirana su i okolna sela, uključivo i njegovo rodno selo Kolarinu u kojem, kako tvrdi, nije bilo vojnih ciljeva. Sinobad je ustrajao u toj tvrdnji i kad je Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić suočio s nizom dokumenata UN-a, HV-a i vojske tzv. republike srpske krajine (VRSK) iz kojih je vidljivo da su u selu i oko njega bili razmještene snage i tehnika VRSK-a.
'Nikad na putu do moje kuće nisam primijetio oklopna vozila i tehniku. To me zaista nije zanimalo', rekao je Sinobad i dodao ipak da je u Kolarini bilo uniformiranih vojnika, ali se radilo o mobiliziranim seljanima koje nikad nije vidio s oružjem.
Upitan je li vojske tzv. RSK od 1992. do 1995. ikad ispaljivala granate na položaje HV-a te na hrvatske gradove, Sinobad je rekao da se toga ne sjeća. 'Čule su se detonacije, no tko ih je ispaljivao i u kojem smjeru ne znam', rekao je svjedok. Potkraj ročišta predsjednik sudskog vijeća Alphons Orie pokrenuo je pitanje tužiteljskog zahtjeva da izvede nove svjedoke koji bi trebali potvrditi autentičnost transkripta s brijunskog sastanka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s vojnim vrhom uoči 'Oluje' na kojem je 31. srpnja 1995. planirana ta akcija.
Iako tužiteljstvo još nije iscrpilo vrijeme za izvođenje svojih svjedoka, suci smatraju da bi njihovo saslušanje bilo neučinkovito i da bi tužiteljstvo time 'rasipalo' svoje resurse, pa je zatražilo da preispita svoj zahtjev. I od obrane je zatraženo da pojasni razloge sumnje u autentičnost zapisa koji je u svome nedavnu svjedočenju pred Haaškim sudom pobijao i jedan od sudionika toga sastanka Marko Rajčić, ratni zapovjednik topništva splitskoga Zbornog područja.
-
drama u dalmacijiGrađani prijavili ljude s uznemirujućim maskama koji ulaze u dvorišta: Intervenirala policija, evo o čemu je riječ
-
POVRAT POREZADobre vijesti za dio građana! Novac će uskoro sjesti na račune, evo tko će dobiti najviše
-
SAD ne odustaje od mogućeg napadaOtkriven tajni dogovor. Niz zemalja upozorio građane: Napustite odmah tu zemlju!
