Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu u korist novinara Željka Peratovića koji je još 2006. tužio Vjesnik zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu i mobbinga, kontinuiranog zlostavljanja na radnom mjestu, te je naložio Vjesniku d.d. kao sljedniku istoimenog lista da Peratoviću isplati 89.250 kuna naknade odštete.


Županijski sud potvrdio je Općinskog radnog suda u Zagrebu iz ožujka prošle godine, a prema kojoj je Peratović na svom na svom radnom mjestu u Vjesniku od ljeta 2004. do kolovoza 2005. kada je dobio izvanredni otkaz bio uznemiravan od neposredno nadređenih.

Vezani članci Mobbing, ilustracija U Puli podignuta optužnica zbog mobinga: Vrijeđao i ponižavao podređene, jednoj zaposlenici i prijetio Unutarstranački izbori u HDZ-u - 1 Ususret izborima u HDZ-u: Izazivači su brojni, ali koplja se najviše lome oko dviju velikih stvari

Prema presudi, Peratović je bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika nakon što je objavio tekst o Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi.

Nakon objave tog teksta, stoji u potvrđenoj presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima obavljujući mu sve manji broj tekstova. Sud je zaključio i da su ga dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga da izvještava o aktivnostima 'određenih krugova' o kojima je Peratović pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

"Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodilo se u prvostupanjskoj presudi.

Prema obrazloženju presude, mobbing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću".

Tadašnja glavna urednica Vjesnika, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

S obzirom da je glavna urednica to ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića, prema obrazloženju presude, počele izbjegavati, a počela je i njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza Peratoviću zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u "Feral Tribuneu" jer je, kako Peratović navodio, "glavna urednica Andrea Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objavu tog teksta u Vjesniku", što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

"Zadovoljan sam pravomoćnom presudom jer je u potpunosti potvrdila da sam prije više od deset godina bio politički diskriminiran kao novinar, da me je uredništvo pod pritiskom određnih političkih krugova pritiskalo da se ponašam nenovinarski - da odajem izvore informacija i da sam slan na zadatke gdje mi je prijetila opasnost. Mene je ovaj proces stajao i vremena i zdravlja", rekao je Peratović za Hinu.

Dodao je i da se nada da njegova presuda može poslužiti kao ohrabrenje ostalim kolegicama i kolegama koji se nalaze u sličnoj situaciji "da se odvaže na pravnu bitku i naravno - da ostali koji su svjedoci njihova maltretiranja, budu solidarni i hrabri i to kažu na sudu. To će biti jos jedan od načina kako ćemo uz vladavinu prava, zaštiititi profesiju u cjelini", kazao je Peratović. (Hina)