I na području Marije Bistrice potres je rušio krovove nad glavom. Za Zlatka, kojemu su popucali svi zidovi i plafoni, dom će biti kontejner koji je nekada bio spas u Gunji.
Pročitajte i ovo
"Za prvu ruku je dobro. Ma hajde, ja sam sam, meni bu to dobro", govori Zlatko dok gleda kontejner.
Ali Ivan iz Bistričkog Laza nije sam, ima dvoje djece. Kuća mu je doslovno popucala. "Dio zida samo što ne pukne i ne padne na cestu", pokazuje Ivan.
Nisu na cesti, ali svi žive u par kvadrata nadograđenog dijela kuće. Nada se pomoći, ali ne samo on već i Općina. Prve procjene kažu da je šteta oko 10 milijuna kuna.
Štete kao općinski proračun
Josip Milički, načelnik Općine Marija Bistrica, kaže da je to gotovo cijeli njihov proračun. "Svima je jasno da to ne možemo sami", kaže Milički. Samo dva milijuna kuna je štete na područnoj školi.
Malo tko je mislio da će biti tako pa se ni osiguranja nisu uplaćivala. Ivanova obitelj, primjerice, živi od njegove plaće. "Mama ima 1000 kuna mirovine, tako da još godišnje dati tisuću i nešto kuna za osiguranje...uvijek nam fali nešto", kaže Ivan.
I oni koji uplaćuju osiguranje obično uzmu osnovni paket koji pokriva, između ostaloga, štetu od požara, poplave, izljeva vode, loma, ali ne i potresa. To se mora dodatno platiti.
Do 6 posto kućanstava osigurano
Matija Vujević iz Udruženja osiguravatelja HGK kaže da je od potresa ukupno osigurano oko pet do šest posto kućanstava. "Samo oni imaju pravo potraživati, odnosno isplatu će dobiti za nastalu štetu od osiguratelja. Oni su obavezni, bez obzira je li proglašena elementarna nepogoda zbog posljedica potresa ili ne", kaže Vujević.
I u centru metropole tuga, dizalice i ogorčenje. Jer i oni koji su ponešto obnavljali - prastare dimnjake, kažu, nisu smjeli dirati.
Fasada zgrade koju smo snimili u središtu Zagreba je obnovljena iz sredstava stanara i spomeničke rente. No, žale se da je kao i sve po centru površno obnavljano.
"Radi se o lickanju fasada, o jednoj laži. Laži u kojoj cijelo ovo društvo živi. To je laž fasade, a iznutra je sve trulo. Truli su temelji, truli su krovovi, a vi za takve novce koji se daju na spomeničkoj renti i koji se daje od stanara, vi niste imali niti jednu kuću pošten projekt statike", kaže Zagrepčanka Anita.
O novom zakonu u petak
A danima, tuže nam se, čekaju dizalice da se ukloni ono što ih ugrožava. Država sprema novi zakon o obnovi Zagreba. U gradu imaju primjedbe na prijedlog tog zakona.
Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, kaže da su željeli da se točno navede u kojim će omjerima tko financirati. "Grad ne bježi od svoje obaveze i grad je poduzeo sve ove interventne mjere", kaže Rovis, dodajući da apsolutno imaju dovoljno novca jer su zaustavljene sve aktivnosti grada.
Neće, kažu, biti ni manifestacija ni novih izgradnji dok se ne riješi obnova. Završit će se rotor, spomenik domovini i žičara jer bi, tvrde skuplje bilo konzervirati i zaustaviti radove.
Predrag Štromar, ministar graditeljstva, poručuje da kritiku mogu podnijeti ako postoje konstruktivni prijedlozi. "Očekujem od grada da će dati prijedloge za zakon", poručuje Štromar.
Za stol će svi sjesti vjerojatno u petak.
Tri stvari važne
Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja prometovanja nekretninama pri HGK, kaže da se na tržištu nekretnina neće dogoditi ništa strašno. "Tri su stvari važne, a to je lokacija, lokacija i lokacija. Nekretnine će u centru grada vrijediti, ali će doći do razlike između onih koje su građene prije i poslije 1965", rekao je Vujović.
U ostatku Hrvatske određene je posljedice ostavila epidemija koronavirusa. "Svi parametri pokazuju da će biti zaustavljen trend rasta cijena. A u kojem će se smijeru kretati ovisi o tome koliko će trajati blokada", kaže Vujović.
Živo tržište najma
Iako su stručnjaci upozoravali da na području Zagreba postoji mogućnost potresa, određeni broj ljudi to nije shvaćao pa nisu ugovarali police osiguranja od posljedica potresa. "Oni koji su bili malo oprezniji ugovorili su police osiguranja i danas se manje brinu", kaže Vujović.
Do zastoja na tržištu nekretnina došlo je još sredinom ožujka, no to bi se moglo promijeniti jer dio kupaca želi iskoristiti subvencije države. "Onaj koji ima potrebu može je i mora zadovoljiti. Ljudi negdje moraju živjeti, bilo kao podstanari ili u vlastitom stanu", kaže Vujović, dodajući da je u ovom trenutku tržište najma stanova prilično živo. Naime, trenutno dio stanova koji su dosad bili u kratkoročnom najmu vraća na tržište dugoročnog najma.
