Od građevinara, inženjera koji su zatvarali oči, pa i trpali u svoje džepove. Nažalost, i od samih vlasnika, koji su zbog želje za nekoliko dodatnih kvadrata narušavali statiku. I za to imamo svjedoke.
Kada smo počeli raditi priču, Državni ured za obnovu vrlo je susretljivo dogovarao sugovornika koji će nam reći nešto više o toj temi. I onda, odjednom obrat. Ne mogu ništa jer je DORH pokrenuo istragu. Kako istragu kada je za ta neka kaznena djela nastupila zastara, to je i sam predsjednik komentirao. Kako istragu, kada glavna i odgovorna osoba sadašnji župan Žinić, koji kaže da je ponosan na obnovu, nije ispitan?
Sve to navodi nas na zaključak kako je uspješno izveden manevar, samo kako bi se novinare onemogućilo u daljnjem kopanju istine.
Strah se udomaćio u Baniji
Ne obilaze samo volonteri sela po Banovini, već i DORH.
''Čuo sam da idu po terenu. Nisu sa mnom kontaktirali, ali su na terenu'', rekao je Tomislav Stanić iz Strašnika.
Istraga je u tijeku.
''Mislim da je ovo prevelika stvar u ovom trenutku da netko ne bi platio glavom'', komentira Danijel Prerad, novinar Večernjeg lista iz Siska.
Prozivaju se izvođači, nadzornici i inženjeri. Franjo Andrašek, vlasnik građevinske tvrtke, rekao je da ga nije strah kada je u pitanju njegov posao. No ni političari nisu ostali zaboravljeni u ovoj priči.
''I ja sam ponosan što sam sudjelovao u obnovi kuća", izjavio je župan sisačko-moslavački, Ivo Žinić.
Strah se udomaćio u Baniji, onaj iskonski za vlastiti život. Da sumnje u obnovu imaju temelja, govori ne samo jedna usvojena žalba već i pravomoćna presuda protiv Republike Hrvatske. I to je vjerojatno samo dio koji se odnosi na propuste u obnovi. Bila je to javna tajna koja bi ostala zauvijek skrivena da nije bilo potresa.
"Što ćete nas kontrolirati..."
''Vi ne trebate biti tu, što ćete nas kontrolirati, mi radimo, mi imamo projekt, radimo'', prepričao je Milan Vučković iz mjesta Pecki što mu je rekao građevinar kada je došao provjeriti radove na vlastitoj kući.
Dobio je samo ključ u ruke, tako je to bilo, kaže. Kakvi papiri, primopredaje i ugovori. Ključ i zbogom. Nekoliko kilometara zračne linije epicentar je potresa, u Strašniku, gdje problemi nisu od 28. prosinca.
''Prvo '95., '96. Ako se pobuniš, više se neće vratiti. Ostave, delaju budalu, cirkus, neće se vratiti po mjesec-dva'', govori Milan Škornjak iz Strašnika o radnicima koji su obnavljali kuću.
Obojica imaju kuće obnovljene nakon rata. Milan u Peckima ima popucale zidove, a Milan u Strašniku temelje koje nogom možete otkidati. Kaže da je u njima našao cijelu vreću cementa. Upozoravao je davnih dana. Žalio se i žalba mu je nakon dugo godina ipak prihvaćena. Obećali su mu obnoviti kuću koja je, dakle, i prije potresa bila puna nedostataka.
Kuću su i prije potresa trebali obnavljati, ali poslije je dobio zelenu naljepnicu
Obnova je trebala biti u ožujku ove godine, a sada Škornjak ne zna što ga čeka. Statičari su mu dali zelenu naljepnicu, no Milan toj prosudbi ne vjeruje. Umjesto u kući spava u dvorišnoj, ljetnoj kuhinji.
Obitelj Davora Banovića, bivšeg sudskog vještaka, koja živi u selu u okolici Petrinje, s obnovom je muku mučila više od deset godina.
''Prije svega, krovište je bilo pogrešno izvedeno, bile su grede manjih dimenzija od onih koje su trebale biti, pa su bile umjesto na 90 cm na 120, pa su u temelje bacani panjevi'', objašnjava Davor Banović iz Zagreba.
Pročitajte i ovo
Dakle, tvrdnja da je obnova išla u pogrešnom smjeru dobiva svoje stvarne i istinite obrise. Ovaj slučaj išao je toliko daleko da su višegodišnjom parnicom, i to protiv Hrvatske, članovi obitelji ovog čovjeka uspjeli dokazati da se gradnja nije održala u skladu sa zakonom.
''Trajala je dugo jer je trebalo platiti vještačenje, bio je profesor s fakulteta koji predaje krovne konstrukcije i imali smo apsolutno na temelju stvarnog činjeničnog stanja utvrđeno da je tu bilo odstupanja od projekta i pravila struke, čime je de facto dovedena u pitanje sigurnost i stabilnost samog objekta i ljudi koji u njemu žive'', govori Banović.
Obnova na starim temeljima
Statičari i građevinski stručnjaci imaju pune ruke posla. Žarko Željko prošao je tim krajem. Kaže da je ostao iznenađen razmjerima potresa. ''Očekivao sam da će biti u najboljem stanju, međutim neki od njih su oštećeni, neki su i porušeni. Od početka se primjenjivala pogrešna metodologija, a to je da se obnova vršila na starim temeljima, objasnio je.
Ne samo to, Prerad tvrdi da se na licu mjesta odlučivalo sačuvati i ono što je trebalo biti ranije srušeno.
''Pipneš ga na jednu stranu, on ode pola metra, pipneš ga na drugu, on se vrati pola metra, mrdao se. Došao je čovjek, zvao ga je jedan čovjek da vidimo šta ćemo s tim zidom, trebamo li ga rušiti. Po projektu se nije trebao rušiti, ali vidjeli smo kakvo je pravo stanje. Došao je, on je to pipnuo, rekao - samo vi njega zažbukajte. Oni su zažbukali, učvrstili'', govori Danijel Prerad.
Kaže da nisu samo građevinari bili ti koji su išli mimo pravila već i sami vlasnici kuća. ''Imali smo duži pravokutni objekt, nekakvih 20-ak sa četiri metra i čovjek je prema projektu dobio da je jedna razina, samo prizemlje i krov. On je na licu mjesta tamo s nekim dogovorio da se nazida na gornju razinu još tri-četiri reda cigle kako bi dobio još cijelu gornju etažu. Radnicima je donio gajbu-dvije piva. Kako se to sad ponašalo u ovom potresu, ne znam'', rekao je.
"Nema veze s mojom firmom"
I on je sam kao srednjoškolac radio kao pomoćni radnik na obnovi, zarađivao da može otići na maturalac. ''Nas 10-ak, nismo imali nikakav ugovor, dobili smo novac u koverti'', govori i dodaje da je svatko znao koliko mu vrijedi sat vremena posla.
Odmah nakon potresa isplivala su imena tvrtki i pojedinaca koji su radili na obnovi. Veljko Savić, inženjer iz Osijeka, osoba je koja se pojavljuje u dokumentima nekih od kapitalnih investicija u Sisačko-moslavačkoj županiji. U telefonskom razgovoru rekao nam je da je on samo jedan u nizu, da se ne osjeća odgovornim i neka istraga, kaže, ide svojim tijekom. Jedan od prozivanih je i vlasnik lokalne petrinjske građevinske tvrtke.
''Kad mi netko javi da je oštećena neka kuća koju smo stvarno mi radili, onda mi neće baš biti svejedno, ako mi jave. Ali zasad takvih informacija nemam, ovo što imam nema veze s mojom firmom'', objašnjava Franjo Andrašek, vlasnik građevinske tvrtke koja je sudjelovala u poslijeratnoj obnovi.
Kaže da je obnovio 300-tinjak kuća i na desetke većih, mahom sakralnih objekata. Ipak, njegovo i ime njegova inženjera našli su se u medijima zbog kuće u Prekopi kod Gline koja je urušena nakon potresa.
Pročitajte i ovo
''Mi tu kuću uopće nismo radili, radili smo samo dva nadvoja koja prethodni izvoditelj nije bio izveo, nego je zamaskirao heraklitom kao da je nadvoj, ali ustvari nije bio nadvoj. I onda smo mi od nadzorne službe dobili nalog da to dovršimo kako treba. Moj šef operative, inženjer Majić spominje se u kontekstu Strašnika da je tamo vršio nadzor. Po izjavi svih mojih bivših uposlenika, mi niti jedan nalog u Strašniku nismo imali, a ja osobno u Strašniku još do sada nisam nikada u životu bio", rekao je Andrašek.
Mještani ne žele upirati prstom
Danijel Prerad tvrdi da se tada događao fenomen. Neke su tada postojeće tvrtke nestajale, a druge nicale preko noći. Politika je tome kumovala cijelo vrijeme obnove.
''To je bilo i polustihijski, izvođači su se dogovarali međusobno i sve je bilo vezano za neku politiku'', govori Prerad.
Tko će nakon 20 godina raspetljati odgovornost i utvrditi tko je kriv, velika je nepoznanica. Sami mještani ne žele upirati prstom jer mnogi su im susjedi i rodbina radili na obnovi. A oni glavni i odgovorni dovoljno su utjecajni da se mali čovjek u još manjoj sredini ne želi zamjeriti. No jedno se ime osobito ističe.
''Ja mislim da će netko platiti glavom i prema svemu ovom sudeći, to će biti najvjerojatnije aktualni župan Ivo Žinić, koji najvjerojatnije neće dobiti mogućnost da se kandidira za idući mandat. A je li on realno kriv za sve to što se ovdje dogodilo, o tom potom'', komentira Prerad.
Upravo je on taj koji je na papiru nakon rata bio odgovoran za obnovu. Zvali smo ga na dva broja, slali smo mu poruku, ali nije se javio. Nekoliko dana ranije rekao je da niti jedna obnovljena kuća koja je bila u ratu oštećena, a izgrađena je od početka, nije srušena.
"Nijedna obnovljena kuća koja je bila u ratu oštećena, a koja je od početka izgrađena nije srušena. Crvena naljepnica ne znači, što vi hoćete reći tom crvenom naljepnicom. Kuća ima oštećenja koja su takva da se ne može koristiti, ali ona je odradila svoje'', rekao je Žinić.
Pročitajte i ovo
Tisuće su objekata dobile crvene naljepnice. Mnogi od njih su upravo te iz obnove. Žarko Željko tvrdi kako nije trebalo tako biti. Nada se da se ovakvi propusti u obnovi neće dogoditi.
''Sve te obnove, ove i buduće, treba uvijek razmišljati o najgorem mogućem scenariju. Ja bih predložio da se tu radi o novim objektima da se potpuno projektiraju, da se naprave tipski. Ono što štiti kuću od potresa, to je da je ona horizontalno i vertikalno ukrućena, znači da ima horizontalne i vertikalne armiranobetonske serklaže, stupove, grede'', objašnjava Žarko Željko, sudski vještak i statičar.
Nadzornik plakao
Ono što mnoge nisu imale ili to što su imale nije bilo dobro napravljeno. Milana iz Strašnika odmah nakon potresa posjetio je jedan od onih koji su trebali obnoviti kuću i prije potresa.
''Rekao je čovjek, što je došao, plakao je, što je nadzornik, to je stvarno dobar čovjek. Rekao da će probati dogovoriti da se ovo popravi kako treba'', prepričava Milan Škornjak.
U Peckima drugi Milan ostaje na svom zbog ovaca, kaže. Što se tiče kuće, s njom ne zna što će.
''Ja kao laik smatram da to neće ići, neki popravak. To je sve rastreseno i razdrmano i sad ajde da se malo zamaže i polijepi, međutim nema od toga ništa. Ono je opet trusno unutra i nije stabilno", govori Vučković.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Koliko su sami vlasnici nekad i povlačili za rukav zbog kvadrata više, većina se ipak nije miješala u posao stručnjaka. Ono što je možda najzanimljivije jest mentalni sklop onih koji se nazivaju stručnjacima i majstorima. Onih koji su gradili i radili mimo pravila. Zato što ga je netko tako lijepo zamolio ili je možda taj koji je gradio trpao u vlastiti džep, za svoju kuću ili vikendicu. I pritom uopće nije razmišljao da gradi kuću koja ako se sruši zbog njegove nebrige ili pohlepe može nekoga ubiti.
Čeka nas dugogodišnji posao vrijedan milijarde. Onaj krajem devedesetih tek sada postaje predmetom istrage za koju ne treba čuditi ako krene putem pojeo vuk magare. Ovoga će puta, nadajmo se, nadzor biti profesionalniji, a savjest ispred profita.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
