Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica fondova EU-a Nataša Tramišak, u četvrtak su na posebnoj sjednici Vlade potpisale Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske, koji Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU-a do 2027. godine.

Galerija Andrej Plenković Andrej Plenković na sjednici Vlade Posebna sjednica Vlade - 1 +6 Sjednica Vlade - 3

Prigodom posjeta povjerenice Europske komisije održana je i posebna sjednica Vlade vezana uz Provedbenu odluku Europske komisije o odobravanju Sporazuma o partnerstvu s Hrvatskom, za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

Povjerenica Europske komisije Elisa Ferreira uručila je Sporazum predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataši Tramišak.

Hrvatska će u okviru Sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

"Izražavam dobrodošlicu našoj gošći. Zadovoljstvo mi je što smo u proteklom razdoblju radili na Sporazumu o partnerstvu za fondove EU-a.

Kohezijska politika služi smanjenju razlika između članica EU. Solidarnost i razvoj su sadržani u prijedlogu novog EU proračuna. On se donosio u vrijeme pandemije. Tada je EU pokazala odlučnost da izmijesti dio sredstava da pomogne članicama.

Na veliki problem dali smo veliki odgovor. Važno je da javnost zna koliko smo sredstava tada ispregovarali. Tada smo ispregovarali 9 milijardi eura, 17 posto godišnjeg BDP-a, država smo članica koja dobiva najviše sredstava", istaknuo je Plenković na sjednici Vlade. 

"Imamo 25 milijardi eura za razvojnu strategiju u ovom desetljeću, ključnom desetljeću razvoja Hrvatske i lovljenja koraka s ostalim članicama", napomenuo je. 

"Posjet je bitan da osvjestimo na naše mogućnosti, ali i da se podsjetimo da smo od 10 milijardi eura u prethodnom razdoblju, isplatili 8 milijardi eura", napomenuo je. 

Usvajanjem Sporazuma o partnerstvu Hrvatska je ispunila sve formalne uvjete za početak korištenja 9 milijardi eura iz fondova EU za gospodarski i društveni razvoj do 2027.

Plenković je na sjednici Vlade rekao i da će rast BDP-a biti iznad očekivanja. "Sve to govori da nam Povjerenica dolazi u pravom trenutku. Bit ćemo 13. zemlja koja će potpisati ovaj Sporazum", kazao je premijer. 

"Slavimo Sporazum..."

Povjerenica Europske komisije Elisa Ferreira izjavila je kako joj je čast biti u Hrvatskoj u ovakvom pozitivnom okruženju. "Slavimo Sporazum koji otvara put investicijama i povlačenju čak 9 milijardi eura.

Više nego ikad važno je osigurati otpornost gospodarstva. Ovaj Sporazum je važniji od novca jer predstavlja budućnost - kakva Hrvatska želi biti u idućem desetogodišnjem razdoblju", kazala je. 

Potom je hvalila dobre gospodarske pokazatelje Plenkovićeve Vlade. 

"Naš prioritet je i zelena Hrvatska. EU će podupirati zelenu ekonomiju, energiju iz obnovljivih izvora kako bismo bili energetski neovisni. Ovo je važno u kontekstu događanja s Ukrajinom", kazala je. Nabrojala je stavke Sporazuma i što on sve podrazumijeva i što će se sve financirati Sporazumom. 

"Zajedno ćemo stvoriti čvršću ekonomiju, zeleniju Hrvatsku -  pretvorimo ovo u stvarnost. Naravno da ima izazova, poput pandemije i rata u Hrvatskoj, ali pokazali smo da smo zajedno jači. Vrijeme je za akciju i da ovo pretvorimo u stvarnost. Radimo zajedno kako bi napravili razliku, tako da u stvarnosti niti jedna regija nije izostavljena. Počnimo s radom", istaknula je. 

Ministrica Tramišak izjavila je kako je Sporazum rezultat čvrste predanosti istim ciljevima. "Usvajanjem Sporazuma utvrđena je strategija za ulaganje 9 milijardi eura", napomenula je. 

"Fokus ulaganja bit će na razvoju konkurentnog gospodarstva, ravnomjernom regionalnom razvoju, razvoju poduzetništva..."

Nakon sjednice Vlade, Plenković je izjavio kako Sporazum definira kako koristiti novac i u što će se ulagati. "Imamo na raspolaganju sredstva u cijelom ovom desetljeću, u desetljeću razvoja Hrvatske. Nema niti jedne članice koja dobiva ovoliko novca".

"U EU ne želimo slabe karike, a Unija je jaka onoliko koliko je najslabija karika. Ovime želimo poručiti da smo uz vas, jer zajedno smo jači. Puno je posla pred Vama. Čestitam!", kazala je Povjerenica. 

Plenković je govorio o obnovljivim izvorima energije. "To je bila glavna strategija prije agresije na Ukrajinu. Prije rata u Ukrajini smo govorili o digitalnoj i zelenoj Europi. To je ključno u godinama koje su pred nama", napomenuo je. 

"Srbija ne može sjediti na dvije stolice"

Srbija je jedina zemlja kandidatkinja koja odbija slijediti odluke EU-a u području vanjske politike, uključujući i sankcije koje je Unija uvela protiv Ruske Federacije.

Na pitanje o tome, Povjerenica je izjavila kako EU ostaje ujedinjena oko pitanja Ukrajine i sankcija Rusiji. "Komisija je predložila novi paket sankcija i nastavit ćemo s tim. Nadamo se prekidu invazije". 

Stav Srbije komentirao je i premijer. 

"Srbija ne može sjediti na dvije stolice. Ne možete dijeliti iste vrijednosti, a onda ovako. Referendumi su namješteni...Hrvatska je s druge strane principijelna, ali nisu svi akteri bili principijelni. Što se tiče VSOA-e, izvješće je napravljeno, utvrđene su nezakonitosti, mislim da Kinder ne može nastaviti voditi VSOA-u, a bit će onda kad se postigne dogovor o njegovu nasljedniku". 

Milanović je rekao da Plenković nije ništa radio po pitanju Hrvata u BiH i promjeni izbornog zakona. Premijer kaže kako se ne sjeća niti jedne njegove inicijative prema Hrvatima u BiH dok je bio premijer.

"Komšiću je odlazio na kampanje u crvenom šuškavcu. On je odlazio 2010. godine tamo i tamo zagovarao kandidata koji nije kandidat hrvatskog političkog tijela. Ne sjećam se niti jedne njegove inicijative prema Hrvatima u BiH dok je bio premijer. Što se tiče rada i ne rada...podsjećam na snažnu potporu HDZ-a Hrvatima u BiH", kazao je Plenković komentirajući izjavu predsjednika da Vlada ne radi ništa po pitanju Hrvata u BiH.

Plenković je izjavio i da je Milanović više puta izvrijeđao Visokog Predstavnika u BiH. 

"On je učinio sve da odmogne Hrvatima u BiH. Ta ogromna razlika vidjela se i u stavovima prema Rusiji. Nemamo amneziju. Ovdje postoje ljudi koji se jako dobro sjećaju poteza i onoga što radimo i što se radilo", izjavio je. 

"Ta će razlika biti vidljiva. Politika HDZ-a je uvijek bila pozitivna i konstruktivna, a to radim kao prijatelj i zagovaratelj BiH", rekao je Plenković. 

Sporazum o partnerstvu: Tko dobiva novac?

Sporazum uspostavlja strategiju ulaganja Republike Hrvatske u novom financijsko razdoblju, koja istovremeno predstavlja i kontinuitet u odnosu na prošlo razdoblje i iskorak u vidu naglaska na teritorijalne posebnosti i jačanje razvoja svih hrvatskih regija.

"Važnost Kohezijske politike Europske unije vidljiva je u svim dijelovima Hrvatske i nakon našeg prvog Višegodišnjeg financijskog okvira. Sada s novim Partnerskim sporazumom vrijednim novih 9 milijardi eura otvoren je put novim prilikama za jače ulaganje u razvoj hrvatskih regija, u slabije razvijena područja i jačanje gospodarstva uz ulaganja u energetsku učinkovitost, borbu s klimatskim promjenama kao i ulaganja u kvalitetnije javne usluge zdravstva, znanosti i obrazovanja te socijalne zaštite", istaknula je krajem kolovoza ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Sporazumom su obuhvaćeni Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. (PKK) sa 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. - 2027. s 243,7 milijuna eura kojima su obuhvaćeni sljedeći ciljevi politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.

Sredstva za jačanje gospodarstva, potpora zelenoj tranziciji...

Sredstva kohezijske politike koristit će se u svojem dosad najvećem iznosu za daljnje jačanje gospodarstva, potporu zelenoj i pravednoj tranziciji koja će ublažiti utjecaj energetskih i klimatskih izazova na gospodarstvo i društvo u cjelini, daljnje poboljšanje mobilnosti i prometne povezanosti s velikim naglaskom na gradove, sela i otoke, te ulogu hrvatskih županija kao i jačanje društvene kohezije i tranziciju hrvatskih regija.

Sa ciljem postizanja uravnoteženog regionalnog razvoja ulaganja će se usmjeriti i na slabije razvijena područja te područja s razvojnim posebnostima putem svih ciljeva politike iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Iz Fonda za regionalni razvoj više od 1,7 milijardi eura izdvojit će se za jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacijom i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, kao i za industrijsku tranziciju Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske.

Najznačajnija sredstva predviđena su za zelena ulaganja u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša i jačanja otpornosti spram klimatskih promjena.

Uključujući aktivnosti i ulaganja za prelazak na kružno gospodarstvo, jačanje bioraznolikosti.

U sklopu zelenih ulaganja su i ona za razvoj zelene urbane infrastrukture, promicanje održive urbane mobilnosti, kao i jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima.

Za navedena ulaganja izdvojit će se 1,6 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 800 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, a to je 39% Kohezijskog fonda i 31% Europskog fonda za regionalni razvoj.

Dodatno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 198 milijuna eura za ulaganja u poticanje održivog ribarstva, obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture te jačanje održivog upravljanja morima i oceanima.

Za razvoj održive, pametne i sigurne prometne povezanosti izdvojit će se gotovo 1 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

S ciljem osiguravanja veće razine povezanosti te jačanja mobilnosti, ulaganja će biti usmjerena na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te razvoj regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži (željeznice, javni prijevoz).

Više od 600 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 1,9 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus uložit će se u tržište rada, zapošljavanje, jačanje zdravstvenog sustava i primarne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne inovacije.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj izdvojiti će se gotovo 700 milijuna eura za integrirani teritorijalni razvoj. Sredstva su predviđena za razvoj urbanih područja – svi gradovi sjedišta županija, kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja koja su u odnosu na prethodno razdoblje proširena na sve krajeve Hrvatske. Previđena su i ulaganja u područja s posebnim teritorijalnim posebnostima.

Ilustracija Europska komisija pesimistično o hrvatskom gospodarstvu: Pogledajte koji sektori stoje najlošije

Istovremeno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 31 milijun eura za ulaganja u omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica.

Grijanje: Ilustracija - 1 Europska komisija planira zatražiti od članica da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada, građani poručuju: "Odjenut ćemo pletene čarape i jakne"

Uspostavom novog Fonda za pravednu tranziciju, Hrvatskoj su u sklopu Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju (TPPT) dodijeljena sredstva u iznosu od 186 milijuna eura kako bi se ublažio učinak tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje kroz jačanje poduzetništva, primarno usmjerenog prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, doprinos smanjivanju emisija stakleničkih plinova te diversificiranje regionalnog gospodarstva, ranije je priopćila Vlada. 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju