Pročitajte i ovo
U ponedjeljak je počeo prvi krug popisa stanovništva u Hrvatskoj. Obavili smo popis jednog kućanstva i članova obitelji koji žive na toj adresi. Očekivane "gužve" na serveru e-građani nije bilo.
U sustav se ulazi uz pomoć jedne od vjerodajnica s kojima se inače pristupa na e-građani. Osoba koja se spaja na sustav postaje referentni član obitelji koji odgovara na brojna pitanja.
Ukupno je 60 pitanja i stotinjak potpitanja. Broj potpitanja ovisi o odgovorima koji se unose, a referentni član popisuje cijelu obitelj koja živi u istom kućanstvu. Za one koji tek kreću u samopopisivanje, najbitnije je da odvoje dosta vremena i ne žure s odgovorima.
Prvi dio podaci o članovima kućanstva
Prvi dio upitnika odnosi se na identifikacijske podatke referentnog člana. Slijede pitanja o županiji, gradu, naselju i adresi stanovanja.
U upitniku potom slijede pitanja o podacima osoba koje žive u stanu. Potrebni su OIB-i ostalih članova kućanstva, a traže se i detalji o međusobnim rodbinskim vezama.
Nakon toga, slijede pitanja o stanu ili kući u kojoj obitelj živi - koliko je ukupno kvadrata stambenog prostora, je li kuhinja 4 m2 ili veća, ima li obitelj u posjedu ili koriste poljoprivredno zemljište, posjeduje li stoku, koliko je soba u stanu ili kući, postoji li voda, WC, kupaonica, struja, kako se griju...
Za pitanja o kvadraturi stana ili kuće, kao i o podacima o eventualnoj zemlji u vlasništvu dobro je pripremiti vlasnički list. Jedno od pitanja je i koje je godine završena gradnja zgrade u kojoj je stan ili gradnja kuće u kojoj obitelj živi.
Osobna pitanja
Dalje su pitanja o obrazovanju, poslu, prihodima, djeci, aktivnostima, vjeri, narodnosti, materinskom jeziku...
Podatke je potrebno upisivati istinito, ni jedno pitanje ne može ostati neodgovoreno jer sustav ne dozvoljava nastavak popunjavanja upitnika dok nije odgovoreno na sva pitanja.
Na svakoj stranici s pitanjima u upitniku je kućica s napomenom u koju osoba tijekom samopopisivanja može napisati informaciju koju smatra važnom za popis.
Kod pitanja o zaposlenju će onima koji se popisuju trebati možda malo više vremena jer se u odgovorima navode brojna zanimanja.
Pitanja o preseljenju
Slijede pitanja o preseljenju. Za one koji su se selili, dobro je podsjetiti se kada i odakle su se selili na adresu na kojoj trenutno žive.
Građani koji su se selili više puta trebaju znati da je relevatno samo posljednje preseljenje. Preseljenje unutar istog naselja se ne uzima u obzir i nije ga potrebno upisivati.
Podstanari, u slučaju da nemaju prijavljeno prebivalište ili boravište na adresi na kojoj žive, ne moraju se bojati kucanja popisivača na vrata svojeg doma.
Popis članova obitelji
Nakon što je referentni član završio s popisom svojih podataka i kliknuo na tipku "Završi", otvara mu se upitnik o sljedećem članu kućanstva.
Pitanja za drugog i svakog narednog člana kućanstva su ista. Nakon što se popišu svi članovi kućanstva, u upitniku postoji opcija dobivanja koda na mail adresu. Mail adresa se upisuje u za to namijenjen prostor. Kod treba dati popisivaču nakon što završi prva faza popisa.
Referentni datum - 31. kolovoza
U upitniku se traže podaci koji su bili aktualni 31. kolovoza ove godine. Ti su podaci relevantni za ovogodišnji popis stanovništva.
U upitniku se navodi i da, ako je dijete rođeno, primjerice 3. rujna, ono neće biti popisano.
Kazne za neistinito popisivanje
Kazna za davanje netočnih podataka je od 2000 do 5000 kuna. Samopopisivanje traje do 26. rujna, ali nije obvezno.
Od 27. rujna popisivači će kucati na vrata stanova i kuća. Kazne za odbijanje sudjelovanja u popisu stanovništva su do 5000 kuna.
S obzirom na to da je epidemija koronavirusa još uvijek u tijeku, a da popisivači nisu obvezni imati COVID potvrdu, kod koji se dobije nakon završenog samopopisivanja moguće je zalijepiti na vrata stana i na taj način izbjeći doticaj s popisivačem.
Rezultati popisa stanovništva će biti dostupni šezdesetak dana nakon završetka popisa.
Tko se danas sve upisao i gdje najviše?
Samo do 17 sati danas upisalo se nešto više od 24.000 kućanstava. Najviše popisanih je u gradu Zagrebu, slijedi Splitsko-dalmatinska županija.
Na samopopisivanje se najmanje građana danas odlučilo u Virovitičko-podravskoj županiji.
Više o prvom danu Popisa stanovništva, pogledajte u prilogu.
