Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nekoliko morskih milja od Korzike, još uvijek na teritoriju Francuske smjestio se mali otočić. Na Lavezziju nema niti jednog kafića, nema apartmana, nema udobnosti modernog života. Samo priroda.


Nekoliko morskih milja od Korzike, još uvijek na teritoriju Francuske smjestio se mali otočić. Na Lavezziju nema niti jednog kafića, nema apartmana, nema udobnosti modernog života. Samo priroda. Netaknuta, divlja, očuvana. Priroda zbog koje je posljednjih desetak godina stopa turističkih posjeta skočila za 450 posto.

Vezani članci Babun i lav Snimio rijetkost u životinjskom carstvu, babun i lavić izgledaju kao da su ispali iz ''Kralja lavova'' Turist i valovi Turista zamalo progutao divovski val, ostali su ga promatrali na rubu živaca

'Kampiranje na otoku je zabranjeno, imamo tim nadzornika koji redovito obilazi otok i opominje ljude da ne mogu prenoćiti. Dozvoljeno je samo usidravanje brodova, ali ne na kopnu', objašnjava Marie Cathrin Saintantoaine, članica znanstvenog tima u zaštićenom morskom rezervatu kojem pripadaovaj otočić.

Ideju o zaštiti prirodnih ljepota Lavezzi otoka, francuska vlada prepoznala je jos 1999., no ona se nenadano pokazala i izrazito dobrim poslovnim potezom. Između Korzike i Sardinije najširi morski prolaz ima jedva 15 milja. Nekoliko havarija brodova s opasnim teretom, koje su se u ovom morskom prolazu događale proteklih godina, opasno su ugrozile kompletan ekosustav. Francuske i talijanske vlasti sklopile su sporazum da njihovi brodovi s opasnim teretom ovuda više ne prolaze, a strani moraju izvjestiti kada, što i koliko prevoze.

Tijekom 20-tak godina, kao i u zaštićenom morskom pojasu i na otoku su uvođena pravila ponašanja koja poštuju samo jedan autoritet - prirodu. Više od 180.000 turista koji ovdje dolaze tijekom srpnja i kolovoza za sobom jedva ostave koji papirić. Upravo zahvaljujući tom obziru na otoku se gnijezde i vrlo rijetke ptice.

>> Znate li koliko boli pad u more pri brzini od 30km/h?

'Nas ne zanimaju ekonomski učinci zastićenog područja, naš posao je isključivo zaštita prirode', kaže direktorica rezervata Madeleine Cancemi, dodajući kako je ekonomska korist pozitivna posljedica koja opravdava njihov trud.
Dok drugdje prihodi od ribarstva i turizma padaju, ovdje rastu, kaže Madeleine, čime pravdaju 2 i pol milijuna eura, koje dobivaju iz državnog budžeta za projekt zaštićenog morskog pojasa.

Kompletno područje konstantno motri tzv. morska straža, koja je organizirana u tri djela. Znanstvenici, ronioci i nadzornici.
Jedan od projekata na koji su trenutno fokusirani, svatko u sovm području djelovanja jest očuvanje Posidonije. Morske alge koja je za ekosustav podmorja jednako važna kao šuma za kopneni svijet. Važna je poput pluća. Stoga su unutar morskog parka strogo određene zone sidrenja brodova gdje nema opasnosti od oštećenja biljnog tepiha.

'Od kada je '99. proglaseno zastićeno morsko područje ima vise ribe, priroda je ljepša, dolaze delfini, i samim tim sve više i više turista', zadovoljno zaključuje lokalni ugostitelj Marcel Tournayre, dodajući kako je zaštićeni morski pojas odlična ideja.

S tom tezom slaže se i morski biolog Giuseppe di Carlo iz World Wild Funda, naglašavajući kako je upravo takav model gospodarenja spas za lokalnu zajednicu. 'Možemo to dobro napraviti, možemo raditi na samoodrživ način. To će ucrtati put kao dobroj lokalnoj ekonomiji. Mislim da su svi zainteresirani raditi dobro, i pri tom zarađivati.'

U ovom malom raju na zemlji, koji nije Hrvatska, postoji recept koji bismo trebali što prije prepisati. Od svega u konačnici najvise ima koristi lokalno stanovništvo. Iz vrlo jednostavnog razloga, govori Giuseppe. Zastićena prirodna bogatstva se ne mogu privatizirati. Ona su opće dobro.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.