Pogačnik: Pravi motiv tužbe protiv Slovenije nije štednja

"Presuda je za Sloveniju povoljna jer šalje signal da ona nije pravi tuženik i da su tužitelji imali druge motive. Nije bilo ni kršenja njihovih prava, u smislu europske konvencije i protokola. Tu se radi o dubljim motivima, jer se Slovenija na optuženičkoj klupi nije našla iz izvornog motiva da dođe do naplate, zato je za nas povoljno što smo se te neugodne situacije sada riješili", rekao je Pogačnik u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od četvrtka.

Pročitajte i ovo PRIPREME ZA ZIMU Francuzi već počeli sa štednjom: Smanjili grijanje, tuširaju se hladnom vodom... Otvorit će se oko 140 tužbi?! 'Odmrznuta' tužba hratskog štediše protiv Ljubljanske banke

Pogačnik je priznao da u razmatranju ostalih slučajeva tužbi
hrvatskih štediša u Strasbourgu može doći i do drukčijih presuda, ali je dodao da one ne mogu biti sudski presedan za sve ostale.

"Sud o svakom slučaju raspravlja zasebno, ne postoji sustav
presedana, a ja sam uvjeren da je sud u Strasbourgu ovom presudom dao do znanja da postoje i drugi mehanizmi za rješenje otvorenih međudržavnih pitanja", rekao je Pogačnik.

Po njegovim je riječima "osnovni problem" što Hrvatska ne pristaje na tezu Slovenije da se radi o "sukcesijskom pitanju" i da pregovore o tome tko će preuzeti jamstva za staru deviznu štednju nekadašnje jugoslavenske središnje banke treba nastaviti na Banci za međunarodna poravnanja u Baselu.

"Za te pregovore je potrebna volja svih upletenih strana, a u
međunarodnom pravu nema mehanizma kako države prisiliti na pregovore. Hrvatsku smo više puta pozvali da sudjeluje na pregovorima i više od toga ne možemo napraviti", rekao je Pogačnik.

Na pitanje može li to pitanje postati aktualno u okviru hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, Pogačnik je rekao da to ne želi neposredno povezivati, no da je ispunjavanje međunarodnih ugovora "jedna od postavki pravne države".

Slovenski predstavnik je sugerirao da bi se pitanje "zamrznute devizne štednje" svih država nastalih na području bivše Jugoslavije moglo riješiti jednom vrstom interesnog prebijanja jer je, kako je pojasnio, sporazum o sukcesiji potpisan u Beču bio "kompromis" i jer u sukcesijskom procesu svaka od novonastalih država ima različite prioritete.

Također je rekao da još ne zna kada će, kao predstavnik Slovenije zadužene za sazivanje idućeg kruga povjerenstva o pitanjima sukcesije u kojem djeluju predstavnici svih država nasljednica, sazvati taj sastanak, ali da očekuje da bi to moglo biti u prvoj polovici iduće godine.

Po njegovim je riječima Slovenija zainteresirana da se nađe "ključ" za preuzimanje jamstava bivše zajedničke centralne banke u slučaju da Ljubljanska banka Zagreb štediše ne bi mogla podmiriti iz potraživanja koja ima od hrvatskih poduzeća.