U izjavi novinarima u Zadru premijer je prošlo godinu ocijenio vrlo zahtjevnom i teškom, no da smo ju prošli dobro te kako se očekuje rast od oko 6 posto, naglasivši kako smo uspjeli zadržati, paketom mjera vrijednim 3,6 milijarde eura, i gospodarstvu i građanima, rast inflacije na 10,8 posto.
"Regulirali smo cijene energenata, koji bi bili znatno viši, da Vlada nije intervenirala, te tako pomoći najugroženijim skupinama stanovništva, što ćemo činiti i dalje", rekao je Plenković.
Dodao je kako se Vlada intervencionističkim mjerama pokazala na visini zadatka, naglasivši kako nije dobro da dio aktera muti vodu kada postajemo dio eurozone, šengena i kada je politika, koju je ova Vlada vodila proteklih šest godina dovela Hrvatsku u krug najrazvijenijih zemalja, kazao je.
Poručio je da zato svi trebamo biti odgovorni, dodavši kako će Vlada unatoč izglednom gospodarskom usporavanju u 2023. nastojati očuvati socijalnu koheziju i izbjeći socijalnu frakturu; da budemo tu za građane i gospodarstvo i da naši građani nemaju štete od neodgovornog dizanja cijena, rekao je premijer.
"Samo da taj dio društvene odgovornosti bude raširen i onda će sve biti OK", rekao je Plenković nakon svečane akademije obilježavanja 30. obljetnice VRO Maslenica u Zadru, odgovarajući na novinarska pitanja.
Upitan o mogućnosti dizanja kolektivne tužbe protiv onih koji su dizali cijene, Plenković je odgovorio kako mu je drago da su potrošačke udruge aktivne i da trebaju biti.
Vlada ima na raspolaganju arsenal mjera - i može odlučiti o uskrati subvencija subjektima koji to rade, kao i druge aktivnosti, dodao je Plenković.
Vezano uz nedavne tvrdnje predsjednika Zorana Milanovića da premijer o njemu govori u međunarodnoj zajednici te o zastupnicima vezano za sudjelovanje Hrvatske u vojnoj pomoći Ukrajini, premijer Plenković je istaknuo kako je 'važno da međunarodna javnost zna da postoje dvije Hrvatske'.
"Jedna je ona koja je vrlo principijelna i jasna, i druga koja očito ima neke rezerve. Jesu li one istinske ili su simpatije prema Rusiji, što se nadam da nije, ili su pak vođene kratkovidnom i mrziteljskom politikom prema Vladi i HDZ-u, to će naši građani dobro vidjeti kada dođu izbori i odlučiti kome dati povjerenje. Rekli smo da je njegov (Milanovićev) stav pogrešan, kriv, loš, kao i stav 54 saborska zastupnika, koji su propustili povijesnu priliku da budu odgovorni kada je riječ o sudjelovanju Hrvatske u EU misiji vojne pomoći Ukrajini. Važno je da toga naši međunarodni partneri budu svjesni", istaknuo je Plenković.
Plenković: "Mlade generacije moraju biti svjesne što duguju onima koji su za slobodu Hrvatske dali sve"
"Prisjećamo se svih 127 poginulih hrvatskih branitelja. Njihova žrtva trajno će se pamtiti u cijelom hrvatskom narodu, a hrvatska država pokazala je da ima snagu osloboditi svoj teritorij", rekao je premijer u subotu na svečanoj akademiji održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru.
Posebno se prisjećamo svih poginulih u akciji i njihovih obitelji, dodao je Plenković, naglsivši da su te 90-te godine bile neponovljive, nezaboravne i odredile su smjer razvoja naše države i društva, a Hrvatska vojska, policija i branitelji temelj su hrvatske države.
"Sve ovo što ostvarujemo dugujemo ljudima koji su tada dali najviše. Vlada RH će, kao i dosad, davati pozornost svim bitnim datumima iz Domovinskog rata, voditi računa o braniteljima i njihovim obiteljima", rekao je premijer Plenković.
Poručio je da će se učenje o vojni oslobodilačkim operacijama Maslenica, Oluja i Bljesak ugraditi u obrazovani sustav.
"Vodit ćemo računa o tome da mlade generacije budu svjesne da duguju onima koji su za slobodu i budućnost Hrvatske dali sve", kazao je Plenković.
Na svečanoj akademiji hrvatski premijer osvrnuo se i na Ukrajinu i rusku agresiju na tu zemlju, rekavši kako na tlu Europe bjesni najveći rat od Drugoga svjetskog rata“.
"Ukrajina ima ogromne žrtve, milijuni ljudi su izbjegli, a posljedice invazije Rusije na Ukrajinu osjećaju svi globalno. Kao narod i kao Vlada bili smo vrlo jasni od 24. veljače. Osudili smo agresiju i podržali smo žrtvu i to govorim upravo s poveznicom iz 90-tih kada je Hrvatska bila žrtva, i kada nije imala ovakvu potporu kakvu Ukrajina ima danas", dodao je Plenković.
Naglasio je da je važno da promislimo kako bi to bilo danas ne iskazati solidarnost s Ukrajinom.
Uz premijera Plenkovića, na svečanoj akademiji bili su ministri Tomo Medved, Davor Božinović, Mario Banožić, Gordan Grlić Radman, Ivan Malenica i Šime Erlić te izaslanici predsjednika Republike i Hrvatskoga sabora, sudionici akcije Maslenica, obitelji poginulih branitelja te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Gotovina: Domovinski rat temelj hrvatske državnosti
General Ante Gotovina, koji je u vrijeme operacije Maslenica bio pomoćnik zapovjedniku, generalu Janku Bobetku, kazao je da je zajedništvo bilo snaga svih naših pobjeda i pozvao na razvoj domovine i dobrih odnosa sa svim narodima, na temelju istine i međusobnog uvažavanja.
"Preuzeti odgovornost bio je naš izbor, a naša misija spojiti sjever i jug Hrvatske", istaknuo je general Gotovina, dodavši da je iskustvo stečeno u akciji Maslenica bilo presudno za sljedeće oslobodilačke vojne operacije.
Podsjetio je da se poslije rata nastojalo izjednačiti krivnju i osuditi operaciju Oluja, pod sintagmom tzv. 'udruženog zločinačkog pothvata', ali da je istina pobijedila.
"Domovinski rat temelj je hrvatske državnosti", poručio je general Gotovina.
Program obilježavanja 30. obljetnice VRO Maslenica nastavit će se u 19,30 sati u zadarskom HNK-u koncertom Orkestra HRM-a, klape HRM-a Sv. Juraj i Klape MUP-a Sv. Mihovil.
Pročitajte i ovo
Zbog lošeg vremena, letački program akro grupe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva 'Krila Oluja' odgođen je.
Vojno-redarstvena operacija (VRO) Maslenica bila je prva oslobodilačka operacija združenih hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske. Maslenica je po mnogočemu bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka Domovinskog rata. Operacija Maslenica, koju su rano ujutro 22. siječnja 1993. pokrenule Hrvatska vojska i policija, uspješno je završila u 72 sata i ponovno su spojeni sjever i jug zemlje, a neprijatelj je u njoj doživio prvi veći poraz.
