Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nadolazeći parlamentarni izbori biti će po mnogočemu jedinstveni dosad, no jedno pitanje uvijek je konstanta, na bilo kojim izborima - koji faktori će presuditi pobjednika?


Upravo o temi presudnih faktora za pobjednika na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, piše za portal Dnevnik.hr politolog dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Pred nama su prvi parlamentarni izbori koji se održavaju u "normalnim" okolnostima. Zašto "normalnim"? Ovo su prvi parlamentarni izbori nakon ulaska u EU. Treba naglasiti kako se među političkim akterima članstvo u EU-u nametnulo kao svojevrstan pokazatelj ili čak dokaz konsolidiranosti demokracije. Drugim riječima, ovo bi trebao biti prvi izborni ciklus koji se odvija bez pritiska konsenzusa glavnih stranaka oko nacionalnih strateških interesa.

Vezani članci Slika nije dostupna MOST odustao od klauzure na Plitvicama, pregovori bi trebali završiti do srijede Slika nije dostupna Predstavnica MOST-a nakon pregovora s SDP-om: 'Ovo je za mene vrlo važan dan'

Međutim, nasuprot tome svjedoci smo velike migracijske krize koja pogađa EU, a odvija se paralelno s izbornom kampanjom u Hrvatskoj. S jedne strane, nakon ulaska u EU, stranke se mogu početi jasnije programski profilirati, budući da se više ne moraju usklađivati oko vanjskih parametara koji su dolazili kao zahtjevi tijekom pristupnih pregovora.

Stapanje unutarnje i vanjske politike

S druge pak strane, upravo činjenica da unutar EU sve više blijedi granica između unutarnje i vanjske politike, tjera glavne stranke da svoje stavove koordiniraju s europskim partnerima i nude rješenja (za izbjegličku krizu) koja nadilaze granice naše zemlje.

GONG: Predsjednica mora javnosti PRIJE IZBORA objaviti kako će odabrati novog premijera

Tko se sve nalazi na listama?

Zasad se ne može reći da ova kriza presudno utječe na tijek kampanje, no to bi se moglo promijeniti u slučaju da Hrvatska zatvori granicu sa Srbijom te bude suočena s pitanjem migranata koji su nezadovoljni što su zadržani u prihvatu na našem teritoriju te migranata koji na bilo kakav način pokušavaju prijeći granicu.

Preferencijsko glasovanje - nova dinamika u izbornom sustavu

Izborni sustav se često ističe kao faktor koji presuđuje o rezultatu izbora. Izborni sustav, dakako, značajno utječe na stranački sustav i dinamiku stranačkog natjecanja, no hrvatsko iskustvo pokazuje da je većina stranaka koje su bile značajne početkom 1990-ih "preživjela" višestruke promjene izbornih modela.

Niti jedan izborni sustav nije savršen, no valja istaknuti da niz godina akademska zajednica, civilno društvo, ali i same stranke traže određene korekcije i dorade postojećeg modela. Preferencijsko glasovanje svakako bi trebalo unijeti novu dinamiku, kako unutar stranaka, tako i u proces biračkog odlučivanja. Ono bi moglo barem blago podići izbornu izlaznost, ali i možda djelomice povećati inače nisku razinu povjerenja građana u središnje političke institucije (Sabor, Vlada, stranke) te time doprinijeti snažnijoj legitimaciji cijeloga političkog sustava.

Uloga prosvjednih i protusustavkih stranaka

Veća izborna izlaznost nije sama po sebi faktor koji može donijeti pobjedu ovoj ili onoj opciji. Međutim, stranke sa snažnijom infrastrukturom na terenu i discipliniranijim članstvom mogu u situaciji niže izlaznost imati komparativnu prednost. Nasuprot tome, nove, pogotovo prosvjedne i protusustavske stranke, imaju za cilj na birališta izvući birače koji su dosada apstinirali od glasovanja.

Potencijalni 'rezervoari' glasova

Na mikrorazini (pojedini gradovi i općine), izlaznost ima snažniji utjecaj. Na izborima 2011. moglo se tako vidjeti da je zabilježena dosta niska izlaznost upravo u nekim HDZ-ovim biračkim utvrdama zbog toga što su mnogi stalni birači odlučili kazniti svoju stranku. Ti ljudi sada predstavljaju potencijalni rezervoar glasova za Domoljubnu koaliciju.

Što se pak koalicije Hrvatska raste tiče, neizvjesnost ovih izbora i vrlo ujednačeni rezultati prema predizbornim anketama mogli bi motivirati dio nekadašnjih birača Kukuriku koalicije da ipak daju glas koaliciji predvođenoj SDP-om, premda su inicijalno bili okrenuli leđa Milanovićevoj vladi i odlučili apstinirati ili glasovati za neku od novih opcija na centru i lijevom centru.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju