"Nećemo sada o tome", uzvratio je Bandić novinarima u Hrvatskom Leskovcu na pitanje o Norčevoj kandidaturi, dok su iz njegove stranke Bandić Milan 365 – stranka rada i solidarnosti poručili kako službenih razgovora o Norčevu angažmanu na njihovoj listi nije bilo. Neslužbene ponude, pak, niti potvrđuju niti demantiraju.
Pročitajte i ovo
Imaju vremena za žalbu
Predali su potpise, ali neće u utrku za Pantovčak: DIP objasnio zašto su odbijene tri kandidature za predsjednika
Branka Lozo
Ona želi biti predsjednica: "Obećajem da ovim izborima za Hrvatsku počinje jedno novo Hrvatsko proljeće"
Norčevu kandidaturu, međutim, priječi Zakon o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, u kojem od veljače stoji kako birači i političke stranke ne smiju kandidirati osuđene za genocid, agresiju, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje i ropstvo. Takve osobe ne smiju se kandidirati sve do isteka roka rehabilitacije.
Mirko Norac je 2004. osuđen za zločine na gospićkom području na 12 godina zatvora, a 2008. za zločin u Medačkom džepu na šest godina. Kad je i druga presuda postala pravomoćna, Vrhovni mu je sud odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina.
Evo gdje griješe i Milanović i Karamarko
'Pozivamo predsjednicu da prestane sudjelovati u kampanji'
Iz zatvora je uvjetno pušten u studenom 2011., nakon odsluženih dvije trećine kazne, koja mu istječe 2019. godine. Tek nakon isteka kazne, počinju mu teći rehabilitacijski rokovi, a ne promijeni li se izborni zakon za zastupnika se neće moći kandidirati još niz godina, sve do isteka roka rehabilitacije.
Na pitanje znaju li za tu zakonsku zabranu, u Bandićevoj stranci nije se mogao dobiti odgovor. Uz osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, na parlamentarnim izborima se sve do isteka roka rehabilitacije ne smiju kandidirati ni osuđeni za teško ubojstvo.
Namjera saborske većine da na isti način, do isteka roka rehabilitacije, zabrani kandidiranje i svima koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv službene dužnosti pala je nedavno na Ustavnom sudu pa je takvima kandidiranje zabranjeno samo ako su osuđeni na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju duljem od šest mjeseci, i to samo ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje.
Istovrsna je zabrana na snazi za sve vrste kaznenih djela, odnosno za sve pravomoćno osuđene na više od šest mjeseci zatvora koji su već u zatvoru ili im izdržavanje zatvorske kazne tek predstoji.
Do isteka roka rehabilitacije pravomoćno osuđeni vode se u evidenciji pri Ministarstvu pravosuđa, a sve kandidacijske liste će, uz imena kandidata, Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) morati dostaviti i potvrde da kandidati nisu zavedeni u kaznenoj evidenciji.
Ako za nekog od kandidata na listi ne bude dostavljena potvrda, DIP će po službenoj dužnosti zatražiti uvid u kaznenu evidenciju i ako utvrdi da je na listi osoba koja se ne bi smjela kandidirati takvu će listu diskvalificirati iz izborne utrke, jer nema potrebnih 14 pravovaljanih kandidata.
Liste se u pravilu potvrđuju tijekom 48 sati nakon isteka roka za kandidiranje. Prevedeno, da je Bandićeva stranka DIP-u donijela listu na kojoj je Mirko Norac, DIP bi ju proglasio nevažećom, a stranka se više uopće ne bi mogla kandidirati u IX. izbornoj jedinici jer bi već istekao rok za kandidiranje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook