Oprez alergičarima, uskoro cvjeta ambrozija

Upravo je ovih dana udruga Zdrav život pokušala upoznati građane s tom neugodnom biljkom. Istraživanja su pokazala kako 90 posto ljudi tu biljku ne prepoznaje i to je najveći problem. Naime, svi su vlasnici površina na kojima raste ambrozija dužni i ukloniti je no često se događalo da zbog neznanja stradaju nedužne biljke, a ambrozija je i dalje nesmetano rasla i širila se. Zbog toga su je proteklih nekoliko dana pokazivali građanima i u središtu grada, ali i po lokalnim mjesnim odborima. Upoznajte ambroziju.

Pročitajte i ovo Nema lijeka U sezoni ambrozije alergičari ne mogu dobiti gore vijesti: "Kašljem, guši me u grlu, peče i curi mi nos" Brojne tegobe Svrbež i suzenje očiju, curenje nosa, kašalj... Stručnjaci savjetuju kako si pomoći

Došla je iz Amerike polovinom devetnaestoga stoljeća i odmah počela stvarati probleme. Riječi kojima je opisujemo nisu nimalo laskave. 'Agresivni alergen. Problem medicine. U prvome redu poljoprivrede pa onda medicine, a dakako uzima danak problema već i društva jer je alergija doista teška. Reakcije su velike', ističe Ivan Lesinger, voditelj udruge Zdrav Život. I ne samo to, naša joj se klima sviđa pa se velikom brzinom širi.

Jedna biljka proizvede oko 60.000 sjemenki, da proizvede u toku svoga rasta milijun zrnca polena, a da ne govorimo da se širi svake godine u krugu od 3 kilometra pa čak sjeme putuje od 30 do 300 kilometara. Ambrozija najčešće raste na zapuštenome zemljištu te uz ceste i pruge. Nažalost, često potpuno neometano. Ambrozija će početi cvjetati tek za nekoliko dana. Znači, reagirati se još može.

Kada je riječ o pojedinačnim biljkama bilo bi najbolje iščupati ih zajedno s korijenom. Pri tome bi trebalo nositi rukavice, jer je njezina stabljika pokrivena grubim dlačicama pa bismo se mogli ozlijediti. Za veće se površine preporučuje košnja i to na manje od pet centimetara od tla ili pak tretiranje divljih nasada kemijskim sredstvima, no ovo posljednje možda je ipak bolje prepustiti stručnjacima. Pojavu ambrozije, ukoliko nije riječ o privatnim posjedima možemo prijaviti nadležnim službama, najčešće komunalnim redarima.