Reciklaža kao san: Loše brojke u odvajanju otpada mogle bi nas skupo koštati, ali sve se i dalje kreće - puževom brzinom

Za razliku od 2018., 2019. godina je donijela nacionalni skok u odvajanju otpada. Podaci kažu da je za šest posto skočila stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj. No, Dalmatinci još uvijek na mukama kad je o odvajanju riječ. Kažu, trude se, no nekad im se omakne.

Pročitajte i ovo zelena tranzicija Novi iskorak na istoku Hrvatske: Iz komunalnog otpada će se proizvoditi vodik Samouvjeren gradonačelnik Bandić uvjeren da Zagreb prednjači u rješavanju problema s otpadom: "Prvi smo krenuli,  kuhao sam ajngemahtec prije 11 godina"

Građani su nam u Zadru rekli kako im je trebalo da se naviknu. Oni koji recikliraju, kažu, privikavali su se pola godine, no ima i onih koji razdvajaju malo i obećaju da će ubuduće biti više toga. Ističu kako je malo kanti i kako bi reciklirali kada bi za to imali dovoljno dobre uvjete.

Za pet posto lani je porasla i stopa za ukupni komunalni otpad, te njegovo recikliranje. Posebno se ističu: Prelog, Belica, Strahoninec, Goričan i Domašinec iz Međimurja, te Krk, Dobrinj, Omišalj, Vrbnik i Malinska Dubašnica iz Primorsko-goranske županije.

Na začelju su one jedinice koje nemaju ili imaju zanemarivo odvajanje komunalnog otpada. A većinom je, kažu nam iz resornog ministarstva, riječ o općinama i gradovima iz Dalmacije. Pa bi oni, čini se, o ovoj temi trebali učiti od Međimuraca.

„Mi imamo izgrađenu kompostanu, reciklažni centar, sortirnicu glomaznog otpada i jedini smo centar za ponovnu uporabu koji u RH radi“, istaknuo je direktor komunalne tvrtke iz Preloga, Siniša Radiković.

A tu ne staju. Kažu kako im je plan prijeći sedamdeset posto u odvajanju otpada. A regionalni centri za gospodarenje otpadom rak su rana Hrvatske. O Kaštijunu i Marinšćini često smo izvještavali. Građani se žale na smrad koji im nagrđuje prirodu, ne mogu, kažu, ni disati normalno zbog kiseline. A loše brojke zbog očekivanja iz Briuxellesa nisu jeftine.

„Istra stoji loše, odvojili smo samo trinaest posto otpada i platit ćemo kao zbirno sve jedinice lokalne samouprave u Istri zato što nismo odvojili koliko smo trebali, tri milijuna, a Pula će platiti gotovo jedan milijun“, objašnjava konzultantica za zaštitu okoliša Koviljka Aškić.

Točnije, što je manja količina odvojeno skupljenog otpada, općine i gradovi plaćaju veću poticajnu naknadu. Direktor komunalne tvrtke iz Pule Igor Stari stoga je zaključio da je nelogično i nemoguće postići visoke postotke odvajanja otpada s obzirom na sustav koji trenutno postoji u Istarskoj županiji.

Do kraja ove godine Hrvatske bi trebala odvajati više od 50 posto otpada. U protivnom ćemo plaćati penale.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr