Pokrenut postupak za ustavne promjene!

Za pokretanje postupka promjene Ustava glasovalo je osam zastupnika SDP-a, HNS-a i SDSS-a. Protiv je bio tek Vladimir Šeks iz HDZ-a, a suzdržan Dragutin Lesar koji je imao prijedlog da se Ustavom izmjene pitanja vezana za referendum, no taj prijedlog nije prošao.

Prije ljetne stanke protiv pokretanja ustavnih pormjena osim oporbe bili su i partneri SDP- a HNS, ali i SDSS. Današnja rasprava je održana unatoč zahtjevu HDZ-ova Vladimira Šeksa da se o izmjenama Ustava ne raspravlja dok se ne riješi, točnije dok na snagu ne stupi zakon koji regulira izručenja po europskom uhidbenom nalogu, takozvani lex Perković.

Rasprava na Odboru trajala je dva i pol sata, a moglo se čuti svega, pa i kritike ustavnopravnih stručnjaka koji smatraju kako zastaru ne treba regulirati Ustavom na ovakav način, no vladajuće su stranke stav struke preglasale.

>> Sabor: Grbin o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji

Pročitajte i ovo Izazvao pomutnju Stižu reakcije na Milanovićeve kritike. Borzan: "Došlo je do nesporazuma"; Stier: "Nisam mogao glasati protiv rezolucije" MACA NA VRATANCA HDZ likuje na društvenim mrežama: "Milanović umjesto Plenkovića ovaj put napao SDP"

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana" nova obveza Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin je kazao kako smataju da postoje posebno teška kaznena djela na koja ne bi smjela nastupiti zastara te da je dio njih rađen u ime jedne države koja nije bila sklona procesuiranju.

'Ovdje je stvoren dojam da svatko tko neće podržati Ustavne promjene zapravo štiti kaznena djela ubojstva. To su ozbiljne prijetnje. Kako bi izbjegli optužbe o politikanstvu oko ustavnih promjena, jedino je rješenje referendum', kazao je Dragutin Lesar te dodao da bi se uz to trebalo regulirati referendumsko odlučivanje građana.

'Pred ovim je Saborom jedna inicijativa o dopuni Ustava, Vlada je rekla da je prikupljeno dovoljno potpisa, a gdje je ta inicijativa? Zašto nije pred nama na Odboru? Ja se ne moram slagati s tom inicijativom, ali moram štititi njihova Ustavna prava. Ili da se odbije ili da se raspiše referendum, trećeg nema', kazao je Lesar.

U nastavku je kazao kako je teških, politički motiviranih, ubojstava bilo i nakon 1990. godine. 'Ove promjene ustava mogu, ali i ne moraju biti u direktnoj vezi Zakona o europskom uhidbenom nalogu. Kvalifikacija kaznenog djela kao teškog ubojstva, što ako sud tijekom postupka izmjeni tu kvalifikaciju? Meni ovo nije jamstvo da neće doći do zastare onoga o čemu govorimo. Takvih teških ubojstava, politički motiviranih je bilo i nakon 1990. godine', kazao je.

'Pravda i želja za pravdom je nešto što nas uvijek mora rukovoditi. Ja bi sada postavio pitanje - što s kaznenim djelom kada pojedinac 15 puta siluje djecu? To odlazi u zastaru, po našim stavovima to je lakše kazneno djelo, toliko o tome da se brinemo za pravo i pravednost. To su razlozi zbog kojih neću podržati izmjenu Ustava', dodao je Lesar.

Milorad Pupovac zadovoljan je pak prijedlogom ukidanja zastare za sva teška ubojstva. 'Sva sreća da smo odustali i da smo zamijenili s terminom 'teška ubojstva'. Mi bi bili jedina zemlja koja ide tom vrstom imenovanja. Što je ubojstvo mladog Makedonca u Splitu, što je to politički motivirano, a nikad se tako nije ocijenilo, da dalje ne nabrajam od 1990., a ima toga još. Sva sreća da smo odustali od toga i zamijenili s terminom 'teška ubojstva'. Ni to nije najsretnije, ali je mnogo bolje i manje riskantno ako se budemo klonili kvalifikacija o politički motiviranim ubojstvima, onda bi ja mogao podržati. Ako se idemo baviti time, onda je to previše opsežno, kazao je.

Pupovac smatra da nije problem samo u teškim ubojstvima. 'Što je s imovinom ljudi koju je ova država spriječila da se vrati, a oduzeo im je jedan režim koji je po svemu bio zločinacki, ali smo zakonima o povratu imovine isključili mogućnost da se tim ljudima vrati imovina. I ne samo to, nego smo onima koji su bili označeni kao sudionici kvislinskog režima dali pravo da im se vrati u naturi, a onima kojima je bilo nacionalizirano ne', kazao je.

Šeks mu je uzvratio rekavši da je izrekao teške klevetničke insinuacije. 'Rekli ste da je za ubojstvo vojnika JNA u Splitu kriv pokret za stvaranje Hrvatske. Time ste rekli da je HDZ kriv za to jer je HDZ tada stvarao državu. To ubojstvo, gospodine Pupovac, je sankcionirano. Hrvatska se država ispričala Makedoniji. Ja sam osobno bio u Makedoniji u ime predsjednika. Da je to zločin koji je učinio HDZ je bezočna kleveta, kao što je bezočna kleveta s vašom poznatom patetikom da je oduzimanje kuća i stanova bilo rezultat jednog zločinačkog režima. To su klevetničke laži koje ste jednom upotrijebili kada ste rekli da je u Hrvatskoj prekršteno 13.000 srpske djece', kazao je Vladimir Šeks te dodao da je nedopustivo vlast iz devedesetih proglašavati zločinačkim režimom.

Pupovac je na to Šeksu kazao da mu želi pripisati namjeru da kleveće te da mu u usta stavlja nešto što nije rekao. 'Vi ste, gospodine Šeks, rekli da je HDZ odgovoran za to, a ja to nisam rekao. Rekao sam samo da se politički motivirana ubojstva mogu koristiti u tm kontekstu i priči ubojstva mladog makedonskog vojnika. To tko ga je ubio i čiju zastavu je nosio te u koga je vjerovao, nije bitno. Ja sam upravo rekao da ako bi se sve to tako uzelo u obzir, onda bi stvarno HDZ bio optužen. Vi ne slušate i ne želite čuti što ja govorim', kazao je te se u nastavku osvrnuo na problem s imovinom.

'Što se tiče imovine, gospodine Šeks, govorim o državi između 1941. i 1945. godine, a zašto vi krivo tumačite, ja ne znam. Vjerojatno zato što je ova rasprava ovako rano', kazao je Pupovac i još jednom naglasio da ga je Šeks krivo protumačio te da nije tako mislio. 'Da jesam, onda ne bi bio s HDZ-om u koaliciji osam godina', dodao je.

'Ako se vi na ovakav način ispričavate, onda u redu, ali ja sam jako dobro čuo što ste vi rekli', odgovorio mu je Šeks.

Dragan Zelić iz Gonga je pak kazao kako njemu nije jasno zašto se traže ove izmjene Ustava te da mu sve 'izgleda kampanjski'. 'Svjedoci smo zadnjih nekoliko godina da sve više zakona ide na konzultiranje s javnosti, a ova promjena ne da nije išla, nego je dogovarana u kuloarima vladajućih. Vidjeli smo da ima još prostora za promjenu Ustava, zašto vladajući nisu išli na cijeli paket ustavnopravnih promjena. Želim vjerovati da je ovo samo iznimka, kazao je.

'Trebat će još puno vladajućih da nas uvjere da ovo nije puki igrokaz i pokazivanje mišića. Ja ne vjerujem i ne znam hoće li ovo dovesti do ispunjavanja naših obveza, a to su izručenja', dodao je Zelić.

Ingrid Antičević Marinović je kazala kako je sad još više sigurna da treba apostrofirati politički motivirana ubojstva. 'Svi se slažemo da je ubojstvo Đurekovića politički motivirano. S ovim mi šaljemo poruku da se to smatra nečim najtežim i da je dužnost države da uhvati svaku osobu koja čini kaznena djela i da joj sudi, a ne da ima neke svoje izvršitelje i plaćenike koji će ubijati, nemojmo se zavaravati, i toga je bilo', rekla je.

Šeks je Zeliću odgovorio rekavši da je javnost uvijek bila uključena. 'Zašto samo teška djela ubojstva, postoje isto tako teška kaznena djela koja su protiv života i tijela, postoje kaznena djela poput silovanja ili s teškim tjelesnim ozljedama, postoji još teških kaznenih djela za koje bi se trebala naći ustavna opcija da počinitelji tih kaznenih djela nikada ne izbjegnu pravdu', kazao je.

Osvrnuo se na zaštitu branitelja zastarom. Ne znam zašto bi se bilo koga pa i branitelje štitilo zuastarom. Ako je netko odgovoran za teško ubojstvo, argumentacija da ga država štiti zato što je bio branitelj ne stoji. Ta ubojstva iz Domovinskog rata su još daleko, dakle država može danas, za dvije ili pet godina procesuirati. Ista stvar je s nekim nerazjašnjenim ubojstvima za koje javnost spekulira da su politička ubojstva pa se govori o ubojstvu Rajhl –Kira. Tu je ubojica procesuiran i osuđen na kaznu id dvadeset godina', kazao je Šeks.

Marin Jurjević je Šeksu kazao da bi struka trebala govoriti o tome, a ne predstavnik HDZ-a , 'jer je HDZ napravio sve da se o ovome raspravlja čisto pucanjem ideološkom arteljerijom teškog kalibra'. ' Ma kakva struka? Tu ste vi u pokušaju da se makne struku i da se ide samo na ideološke rasprave. Nije vam struka ni u peti, nego idete ideološki diskvalificirati vladajuću kolaciju', kazao je.

Šeks mu je odgovorio rekavši da je imao jedan krasan politički govor, ali da je promašio temu. Nakon toga je citirao i Bibliju. 'Što bi trebalo značiti kad vaš predsjednik stranke usklikne tko je za promjene Ustava, istrjerat će ga, a tko nije za izmjene Ustava šiti ubojice i kriminalce? Kako kaže Biblija : 'Marine ne vidiš mrenu u svom oku, ali vidiš trn u susjedovom', kazao je Šeks i dodao da je dvojbeno je li potrebno dokidanje zastare.

Sanja Barić, vanjski član odbora i profesorica Ustavnog prava u Rijeci je kazala da se nakon svih rasprava koje je čula ne može oteti dojmu da sve ima motivaciju u jednoj osobi. 'Koliko uopće ima takvih počinitelja koji su u zastari, koliko će ih ubrzo otići u zastaru... problem je svaki zločin koji ode u zastaru, naglasila je te dodala: 'Ako se doista kreće u ustavne promjene, a ja sam protiv njih, iako je to politička odluka, neka se onda konkretno proširi i promijeni sve što treba. Svi bi mi da nam bude dobro'.

Branko Smerdel, također vanjski član Odbora i profesor na Pravnm fakultetu u Zagrebu n a Katedri iz Ustavnog prava je istaknuo da je svima u interesu da se Ustav njeguje i da se napusti 'debelo etablirana praksa da je Ustav skup načela'.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook