Zakon propisuje da pravobranitelj za osobe s invaliditetom štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom na temelju Ustava RH, te međunarodnih ugovora i zakona.
Pročitajte i ovo
Djeluje neovisno i samostalno, a pravobranitelj i njegovi zamjenici ne smiju pripadati ni jednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima.
Prema zakonu, Vlada treba predložiti osobu koja će obavljati tu dužnost do 1. ožujka iduće godine, a imenuje ju i razrješava Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.
"Donošenjem toga zakona u Hrvatskoj se vrlo ozbiljno skreće pozornost na osnovna ljudska prava osoba s invaliditetom, koja se u praksi vrlo često krše", kaže predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida Mirjana Dobranović.
Diskriminacija invalida, koji čine oko deset posto stanovništva, posebno je prisutna kod zapošljavanja, a njihova se prava krše i onemogućavanjem pristupa različitim ustanovama, poput domova zdravlja, škola ili bolnica kod kojih nisu uklonjene građevinske barijere.
"Invalidi se vrlo teško zapošljavaju, bilo je čak slučajeva da se
ponište natječaji za radno mjesto samo zato što je posao dobila osoba s invaliditetom koja ima sve kvalifikacije, ali je poslodavac ne želi", napomenula je Dobranović.
Navodi kako kod nas postoji čak 280 propisa kojima se na neki način štite prava osoba s invaliditetom, ali u praksi nedostaje sustav kontrole i primjena sankcija.
"Od pravobranitelja se puno očekuje. Važno je da to bude osoba dovoljno stručna, snažna i spremna da se na
pravi način bori za prava osoba s invaliditetom", kaže Dobranović.
Zakon o pravobranitelju daje mu, uz ostalo, pravo pristupa u
prostorije i uvid u način ostvarivanja brige o osobama s invaliditetom koje borave, rade ili su smještene kod fizičkih i pravnih osoba.
Ako pravobranitelj sazna da je osoba s invaliditetom izvrgnuta
diskriminaciji, nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju,
izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju, dužan je odmah podnijeti prijavu državnom odvjetništvu te upozoriti nadležno tijelo državne uprave i predložiti mjere za zaštitu njezinih prava i interesa.
Dosad je taj posao zaštite, ali vrlo općenito, obavljao pučki
pravobranitelj.
Pretpostavlja se da će novi pravobranitelj imati puno posla u rješavanju mirovinskih i socijalnih prava osoba s invaliditetom, problema diskriminacije, građevinskih barijera i
slično.
Tijekom saborske rasprave o zakonu koji je Sabor donio 3. listopada bilo je različitih mišljenja, od onih koja su isticala da će to doprinijeti kvalitetnijem ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, do toga kako je riječ tek o još jednoj deklarativnoj pomoći jer su, unatoč zakonskoj zaštiti, osobe s invaliditetom u praksi prečesto diskriminirane.
