Zakonom su povezana upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, a uvodi se i urbana komasacija kao instrument kojim se omogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje, ističe Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje
je izradilo Zakon.
KRVAVI PIR U Drnišu
Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše"
DONOSI POZIV
Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece"
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
Taj je zakon, navodi Ministarstvo, jedan od koraka na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom za područje gradnje, posebno u dijelu energetske efikasnosti i građevinskih proizvoda.
Novim se zakon smanjuje broj dozvola (upravnih akata) potrebnih za građenje i uporabu građevina.
Za građenje stambenog objekta površine do 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 četvornih metara, umjesto lokacijske i građevinske dozvole, bit će potrebno samo rješenje o uvjetima građenja, a za njezinu uporabu, umjesto uporabne dozvole, bit će dovoljno tijelu koje je izdalo spomenuto rješenje dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.
Za gradnju ostalih građevina, umjesto lokacijske i građevinske dozvole, bit će potrebna samo lokacijska dozvola i potvrđeni glavni projekt.
Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izdavanja građevinske dozvole.
Za te je objekte potrebna uporabna dozvola.
Za zahtjevnije građevine u tehnološkom smislu (rafinerije,
industrijski pogoni) bit će potrebna lokacijska i građevinska dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.
Te će dozvole izdavati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih će biti potrebna i uporabna dozvola.
Novim se Zakonom decentralizira izdavanje dozvola.
Od 1. siječnja 2008. dozvole će, umjesto ureda državne uprave, izdavati upravna tijela velikih gradova (koji imaju više od 35.000 stanovnika) i gradova sjedišta županija, svaki na svom području, a na preostalom području županijska upravna tijela.
Za stambene objekte do 400 četvornih metara koji su izgrađeni bez lokacijske i građevinske dozvole, a nalaze se u građevinskom području i nisu suprotni prostornom planu, bit će potrebno rješenje o izvedenom stanju.
Za veće takve građevine bit će potrebna i lokacijska dozvola i
potvrda izvedenog stanja.
U zakon su uneseni instrumenti zaštite prostora koje je donijela ova Vlada.
Dodatno je pojačano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja prostornih planova te je propisano da se planovi moraju donijeti devet mjeseci nakon javne rasprave.
U suprotnom javna se rasprava mora ponoviti jer je uočeno da između javne rasprave i donošenja plana prođe tri, četiri i više godina, što je, navodi Ministarstvo, nedopustivo.
Novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji povećava se uloga i odgovornost ovlaštenih arhitekata i inženjera u postupcima izdavanja dozvola te uspostavlja sustav utemeljen na suvremenim načelima koji omogućava racionalno gospodarenje prostorom i njegovu zaštitu u svrhu osiguranja uvjeta za društveni i gospodarski razvoj Hrvatske, ističe
Ministarstvo.
Zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru 6. srpnja ove godine, a Ministarstvo navodi da je održalo brojne instruktivne seminare za djelatnike ureda koji izdaju dozvole, kao i za ostale stručne osobe koje će u svom radu primjenjivati novi zakon - projektante, građevinare, arhitekte i druge.