Zakonom su povezana upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstven sustav, a uvodi se i urbana komasacija kao instrument kojim se omogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju te pojačava uloga zaštite okoliša u području planiranja i gradnje, ističe Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje
je izradilo Zakon.
Taj je zakon, navodi Ministarstvo, jedan od koraka na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom za područje gradnje, posebno u dijelu energetske efikasnosti i građevinskih proizvoda.
Novim se zakon smanjuje broj dozvola (upravnih akata) potrebnih za građenje i uporabu građevina.
Za građenje stambenog objekta površine do 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti površine do 600 četvornih metara, umjesto lokacijske i građevinske dozvole, bit će potrebno samo rješenje o uvjetima građenja, a za njezinu uporabu, umjesto uporabne dozvole, bit će dovoljno tijelu koje je izdalo spomenuto rješenje dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.
Za gradnju ostalih građevina, umjesto lokacijske i građevinske dozvole, bit će potrebna samo lokacijska dozvola i potvrđeni glavni projekt.
Postupak potvrđivanja glavnog projekta znatno je jednostavniji i brži od postupka izdavanja građevinske dozvole.
Za te je objekte potrebna uporabna dozvola.
Za zahtjevnije građevine u tehnološkom smislu (rafinerije,
industrijski pogoni) bit će potrebna lokacijska i građevinska dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.
Te će dozvole izdavati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih će biti potrebna i uporabna dozvola.
Novim se Zakonom decentralizira izdavanje dozvola.
Od 1. siječnja 2008. dozvole će, umjesto ureda državne uprave, izdavati upravna tijela velikih gradova (koji imaju više od 35.000 stanovnika) i gradova sjedišta županija, svaki na svom području, a na preostalom području županijska upravna tijela.
Za stambene objekte do 400 četvornih metara koji su izgrađeni bez lokacijske i građevinske dozvole, a nalaze se u građevinskom području i nisu suprotni prostornom planu, bit će potrebno rješenje o izvedenom stanju.
Za veće takve građevine bit će potrebna i lokacijska dozvola i
potvrda izvedenog stanja.
U zakon su uneseni instrumenti zaštite prostora koje je donijela ova Vlada.
Dodatno je pojačano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja prostornih planova te je propisano da se planovi moraju donijeti devet mjeseci nakon javne rasprave.
U suprotnom javna se rasprava mora ponoviti jer je uočeno da između javne rasprave i donošenja plana prođe tri, četiri i više godina, što je, navodi Ministarstvo, nedopustivo.
Novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji povećava se uloga i odgovornost ovlaštenih arhitekata i inženjera u postupcima izdavanja dozvola te uspostavlja sustav utemeljen na suvremenim načelima koji omogućava racionalno gospodarenje prostorom i njegovu zaštitu u svrhu osiguranja uvjeta za društveni i gospodarski razvoj Hrvatske, ističe
Ministarstvo.
Zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru 6. srpnja ove godine, a Ministarstvo navodi da je održalo brojne instruktivne seminare za djelatnike ureda koji izdaju dozvole, kao i za ostale stručne osobe koje će u svom radu primjenjivati novi zakon - projektante, građevinare, arhitekte i druge.
-
Objavljeni detaljiSin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
-
"učinimo Europu velikom"Trump ima novi plan: Ove četiri države želi odvojiti od Europske unije!
-
HO! HO! HO!Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim tvrtkama: Neki se vesele, neki hvataju za glavu
