Obrana generala Gotovine: Tužiteljstvo ne može dokazati optužbe

"Nema dokaza i nikad ih nije ni bilo", istaknuo je odvjetnik Luka Mišetić, poručivši da je ovaj predmet jedan od primjera, na koje je upozorio i njemački sudac Wolfgang Schomburg, kada haško tužiteljstvo najprije izdaje optužnicu a onda traga za dokazima.

Pročitajte i ovo Potrošačka prava Građani u Njemačkoj sve teže dolaze do gotovine: Plaćate li radije kešom ili karticom? informatički kvar VIDEO Policija čuva bankomate: Novac su dizali i oni koji nemaju ništa na računu

Što se tiče optužbe za neselektivno granatiranje Knina, kojim je po tužiteljstvu Gotovina ostvario cilj progona srpskog stanovništva, obrana se pozvala na izvješće voditelja vojnih promatrača UN-a Steinera Hertnesa, koji je 18. kolovoza 1995. nakon terenske analize zaključio da nije bilo znakova prekomjernog ili neselektivnog granatiranja i da je napad bio odgovarajući i usmjeren na vojne ciljeve.

Taj je svjedok 1. veljače ove godine povučen s liste tužiteljskih svjedoka, kazao je Mišetić poručivši da nema nikakvih drugih dokaza koji bi govorili o zločinačkom karakteru topničkog napada. U pogledu granatiranja drugih mjesta u tadašnjem sektoru Jug, Mišetić je kazao kako će obrana podnijeti dokaze da je u svim slučajevima bila riječ o vojnim ciljevima koje je HV legitimno napao.

Tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata Mišetić je ocijenio neutemeljenom i poručio da je Oluja izvedena kako bi se okončao režim terora. Osvrćući se na brijunske transkripte, na kojima tužiteljstvo temelji tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, Mišetić je kazao kako oni pokazuju nešto drugo, a to je da se planiralo uništavanje jednog drugog pothvata - onog Slobodana Miloševića.

Tvrdnju tužiteljstva da je general Gotovina koristio topništvo radi progona civilnog stanovništva Mišetić je odbacio kao apsurdnu.

Nijedan vojni stručnjak ne može dovesti u pitanje odluku generala Gotovine da koristi topništvo u podršci svojih operacija, poručio je Mišetić.

Što se tiče optužbe za progon stanovništva, obrana generala Gotovine ponudila je više dokaza da su vlasti krajinskih Srba uvježbavale i planirale masovnu evakuaciju u skladu sa svojom ideologijom nemogućnosti i neprihvatljivosti života Srba u hrvatskoj državi te da je taj scenarij već viđen nakon "Bljeska" kada je u prva dva dana evakuirano deset tisuća Srba u Bosnu. U tome su se pozvali na snimke i dokumente vodstva tzv RSK kao i na iskaze i dokaze već uvedene u postupku koji je pred Haškim sudom vođen protiv bivšeg vođe krajinskih Srba Milana Martića, među kojima i iskaz bivšeg američkog veleposlanika u RH Petera Galbraitha koji je kazao kako se znalo da će Srbi masovno napustiti prostor tzv. RSK u slučaju hrvatske vojne akcije.

"Nije bilo razloga za progon civila kad se znalo da će otići", kazao je Mišetić.

Odgovarajući na tezu o Gotovininoj odgovornosti za nekažnjavanje počinitelja zločina obrana je poručila kako je Gotovina bio operativni zapovjednik zadužen za ofenzivno djelovanje dok su civilne vlasti koje su 6. kolovoza 1995. već bile uspostavljene bile zadužene za osiguranje reda.

Obrana generala Gotovine pozvala se u tome na predmet "Visoka komanda" iz Drugoga svjetskog rata koje je Žalbeno vijeće Haškog suda svojedobno citiralo u predmetu "Čelebići", a po kojem operativni zapovjednik ne može odgovarati za događaje u pozadini bojišnice za koje odgovaraju druge institucije.

Mišetić je podsjetio da su ministri obrane i unutarnjih poslova već 2. kolovoza, dva dana uoči Oluje, izdali naloge da se spriječe zločini te da su plan o uspostavi sigurnosti izradili dužnosnici MUP-a i vojne policije Joško Morić i Mate Laušić koji je zapovijedao provedbom toga plana.

Nema dvojbi da su civilna i vojna policija, po zapovijedi državnog vrha izradile plan sprječavanja zločina, kazao je Mišetić te istaknuo da Gotovina u tim zadaćama nije sudjelovao.

On je istaknuo da se nikad nitko iz hrvatskog državnog vrha nije obratio generalu Gotovini s informacijama da se ne može uspostaviti red i zatražio njegovu intervenciju, a njegov takav samoinicijativni postupak odgovarao bi vojnom udaru.

Gotovina je u svom djelokrugu odgovornosti učinio ono što je trebao, rekao je Mišetić nabrajajući da je izdavao upozorenja i zapovijedi podređenima da poštuju međunarodne norme, pozvao zadarskog biskupa Ivana Prenđu da vojnicima govori o etici u ratu.

Mišetićevo izlaganje sudsko vijeće pozorno je pratilo, nakon što je u prvom dijelu uvodnih riječi, koje je iznosio Greg Kehoe, predsjedavajući sudac Alphons Orie pokazao iznerviranost zbog načina i relevantnosti onoga što je američki odvjetnik govorio i pokazivao.

Kehoe je, naime, u prvom dijelu uvodnih riječi obrane u kojima je objašnjavao okolnosti rata prikazao film BBC-a "Dva sata od Londona" o razaranjima Hrvatske i srpskom osvajanju hrvatskih teritorija čije je nove granice učvrstilo raspoređivanje snaga UN-a.

"Sudskom vijeću ne treba prikazivati novinarske dojmove... Mi smo više zainteresirani za bit ovog predmeta", ukorio je Kehoa predsjedavajući sudac podsjetivši ga da pred sobom nema porotnike laike nego pravnike.

Kehoe je prikazao i usporedne snimke razaranja Vukovara i posljedica napada na Knin te poručio da u prvom slučaju u kojem su razaranja bila golema tužiteljstvo nikad nije podiglo optužnicu. Vjerodostojnost tužiteljstva napao je i Mišetić poručivši da im je dokaze i svjedoke osiguravao jedan od zagovornika ideologije nemogućnosti suživota Srba i Hrvata Savo Štrbac, te im je pustio i tonsku izjavu Štrpca kojom to potvrđuje. On je, osvrćući se na pripadnike UN-a koje je tužiteljstvo koristilo u ovom predmetu, poručio da su bili pristrani i pod utjecajem lokalnih Srba i potkrijepio to obavještajnim analizama.

Na Kehoeovo izlaganje o zaslugama generala Gotovine u obrani Hrvatske, Orie je reagirao kazavši mu da se već 25 puta okrenuo leđima sudskom vijeću, a u smjeru generala Gotovine poručivši da ovo "nije kazalište nego sud".

Kehoe je u uvodnim riječima kazao kako se general Gotovina vojnim operacijama na području sjeverozapadne Bosne suprotstavio snagama Ratka Mladića i spriječio pad Bihaća, odnosno ponavljanje Srebrenice te je odigrao ključnu ulogu u stvaranju pretpostavki za mir.

"Čovjek koji je doveo do prekretnice, čovjek koji je završio rat, sjedi pred vama. Ako je netko zaslužan za dovršetak rata i za mir, onda je to general Gotovina", poručio je Kehoe ističući da su tim operacijama punu potporu dale Sjedinjene Države te da su one predstavljale prekretnicu što su priznali najviši američki dužnosnici od bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, preko mirovnog posrednika Richarda Holbrookea do nekadašnjeg zapovjednika NATO-a generala Wesleya Clarka.

Mišetić: Pogledajte pravni poredak 90-ih na Kosovu

Obrana generala Ante Gotovine, u odgovoru na uvodne riječi haškog tužiteljstva koje je prozvalo hrvatske vlasti zbog nefunkcioniranja pravnog poretka nakon Oluje, pozvala se na probleme koje su u uspostavi pravne države na Kosovu imali NATO i UN.

Odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić poručio je sudskom vijeću kako će se obrana referirati na slučaj Kosova na kojem koncem 90-ih, ni šest mjeseci nakon dolaska najmoćnijeg vojnog saveza - NATO-a i najmoćnije svjetske organizacije - UN-a koji su preuzeli upravljanje pokrajinom, nije uspostavljen red.

Ako je uspostava pravnog poretka tako jednostavna, kako to da to nisu mogli napraviti ni NATO ni UN, upitao je Mišetić pozivajući se na podatke koji pokazuju da je šest mjeseci od dolaska međunarodnih snaga na Kosovo u lipnju 1999. bilo evidentirano tisuću ubijenih srpskih civila, a tisuće kuća uništeno.

U slučaju Kosova i sektora Jug, koji je u Oluji oslobađala Hrvatska vojska, radi se o teritoriju slične površine i NATO i UN bili su suočeni sa sličnom situacijom kao hrvatske vlasti nakon Oluje, kazao je Mišetić.

On je prenio objašnjenje međunarodnih snaga na Kosovu da se veliki broj ljudi koji su bili prognani počeo vraćati i da ih se nije moglo kontrolirati te je podsjetio da je na okupiranim područjima, oslobođenima u Oluji, živjelo 44 tisuće Hrvata od kojih je Oluju dočekalo njih 500. Znači, njih 43.500 počelo se vraćati, kazao je Mišetić poručivši da se iz činjenice da hrvatske vlasti nisu bile efikasne u uspostavi civilnih vlasti nije mogao izvući zaključak tužiteljstva da je postojala zločinačka namjera hrvatskog državnog vrha.