Slatkovodni ekosustavi, poput rijeka i potoka i organizmi koji u njima obitavaju spadaju među najugroženije na planetu, a jedan od glavnih razloga takvog stanja su brojne brane i drugi tipovi barijera koje je izgradio čovjek. Izgradnja brana često uzrokuje nepovratni gubitak ekosustava i populacija pojedinih vrsta, posebice slatkovodnih riba, rakova i vretenca.
Bogatstvo prirode
Rijeke obuhvaćaju manje od jedan posto površine Zemlje, a u njima se može naći gotovo 50 posto svih ribljih vrsta. U svijetu je samo 23 posto rijeka dužih od 1000 kilometara slobodnog toka i povezano s morem, a u Hrvatskoj samo tri posto rijeka slobodnog toka bez ikakvih barijera u koritu.
Hrvatska se prošle godine pridružila nizu europskih zemalja u kojima se uklanjaju riječne barijere, sve s ciljem vraćanja prirodne dinamike vodotocima i olakšavanja migracije ribama, što je u skladu s europskom Uredbom o obnovi prirode čiji je cilj obnoviti 25.000 kilometara rijeka do 2030. godine.
Hrvatsku i dalje odlikuje veliko bogatstvo divljih vrsta, posebno slatkovodnih riba, a procjenjuje se da je priroda u našoj zemlji u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Posljedice takva djelovanja su prvenstveno fragmentacija, degradacija i gubitak staništa.
''Primjer je izgradnja brane i akumulacije HE Lešće, čime su degradirana staništa izuzetno osjetljivih vrsta slatkovodnih riba, kao što su mladica, peš i dunavska paklara, a izgubljeno je i 52 do 58 posto područja rasprostranjenosti endemične vrste carev rakušac'', upozoravaju iz WWF Adria, regionalne podružnice svjetske organizacije za zaštitu prirode koja djeluje već više od pola stoljeća.
Ugrožene vrste
Regulacijom rijeka nestaju sprudovi, riječni otoci i strme riječne obale, a posredno se smanjuje i površina vlažnih i poplavnih staništa uz rijeke jer ih regulirani vodotoci više ne mogu prihranjivati vodom. Uklanjanje riječnih barijera obnavlja bioraznolikost i doprinosi dostupnosti pitke vode.
Prema Crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), u opasnosti od izumiranja je više od 3000 vrsta slatkovodnih riba u svijetu, od čega 45 posto njih zbog negativnog utjecaja brana i crpljenja vode na njihova prirodna staništa.
Iz WWF-a upozoravaju da više od 1,2 milijuna barijera, uključujući brane, ustave i propuste, fragmentira europske rijeke: "Deseci tisuća njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta – čime se smanjuje otpornost i usluge ekosustava te doprinosi katastrofalnom gubitku prirode, uključujući pad populacija migratornih slatkovodnih riba u Europi za 75 posto od 1970. godine."
Dobre vijesti donosi najnovije izvješće Dam Removal Europe, prema kojem su lani uklonjene 542 barijere u 23 zemlje, čime je ponovno povezano 2900 kilometara europskih rijeka, a među njima i 16 kilometara u Hrvatskoj.
Dam Removal Europe koalicija je sedam organizacija, uključujući Svjetsku zakladu za migraciju riba, WWF, Rivers Trust i Rewilding Europe, koja radi na obnavljanju zdravih rijeka slobodnog protoka diljem kontinenta.
Prepreke koje su se gradile stoljećima ne samo da uzrokuju gubitak bioraznolikosti i sprječavaju protok hranjivih tvari te imaju negativan utjecaj na ribarstvo, nego donose i mnoge druge opasnosti.
Barijere mijenjaju razine vode u rijeci što utječe na punjenje podzemnih rezervoara vode, a isprekidanost toka rijeke mijenja njen tok i temperaturni režim. Osim što brane predstavljaju prepreku za razmnožavanje vrsta koje migriraju, one su opasne i za ljude jer utječu na nastanak jakih podzemnih struja što može uzrokovati utapanje.
Značajni rezultati
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, najmanje 1,2 milijuna prepreka blokira tokove rijeka u 36 europskih zemalja, od čega je 68 posto takvih objekata niže od dva metra. "Čak i barijere od 20 centimetara mogu utjecati na ili odgoditi kretanje pojedinih organizama", upozorio je Carlos Garcia de Leaniz, profesor Odjela za bioznanosti na Sveučilištu Swansea i koordinator Ambera, projekta koji je stvorio prvi atlas europskih riječnih barijera.
Štetan učinak brana na ekosustave ne poriče njihovu prednost u opskrbi hidroenergijom, naime, kako je Garcia de Leaniz istaknuo za BBC: "Apsolutno nitko ne predlaže dizanje u zrak ili uklanjanje barijera koje su u upotrebi. Ciljamo na barijere koje su zastarjele, koje više ne pružaju nikakve usluge društvu, koje su se zamuljile i predstavljaju opasnost od protoka."
Uklanjanje umjetnih barijera diljem Europe pokazuje rezultate. Finci su prije četiri godine odlučili srušiti tri brane na rijeci Hiitolanjoki koja je u prošlosti bila ključna migracijska ruta za ugrožene slatkovodne losose iz ruskog jezera Ladoga u Finsku.
Izgradnjom brana za opskrbu hidroelektričnom energijom, između 1911. i 1925. godine, lososima i potočnim pastrvama prepriječen je put do njihovih mrijestilišta zbog čega su ostali zarobljeni na finskoj strani rijeke. Najvišu branu Ritakoski, srušili su u prosincu pretprošle godine što je ribama omogućilo nesmetan pristup gornjim pritokama.
Nakon što su 2021. godine srušili prvu branu, Finci su zapazili pet gnijezda za mriješćenje lososa, a već godinu dana kasnije ujesen, mladi lososi na tom su području dosegnuli rekordan broj.
Premda uklanjanje brana ima brojne dobrobiti ponekad su upravo prepreke te koje su dovele do stvaranje novog ekosustava i razvitka bioraznolikosti stoga je uvijek važno dobro procijeniti je li neku prepreku bolje ukloniti ili ne.
Rušenje triju brana na Hiitolanjoki rezultat je desetljeća pomno planiranog inženjerskog rada koji je u obzir uzeo ekološki i ekonomski kontekst rijeke.
Jedan od najvećih projekata obnove rijeke odvio se na francuskoj rijeci Sélune u Normandiji. Brane koje se radile od početka 20. stoljeća blokirale su migraciju atlantskog lososa, lampuga i europskih jegulja. Uklanjanjem dviju velikih brana između 2019. i 2023. otvoreno je 60 kilometara rijeke, nakon čega su ubrzo uočene vrste kojih dugo nije bilo u vodama rijeke.
Veliki rizik, rješenja postoje
Kako barijere dosežu kraj svog životnog vijeka, tako se povećava rizik od njihova urušavanja, a tome pridonosi i nedostatak održavanja, kao i nepostojanje odgovarajućih planova sigurnosti. Primjeri takvih opasnosti za ljude su urušavanje dviju barijera u Libiji ili djelomično pucanje barijere u Norveškoj.
Klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji, poput poplava, pridonose većem riziku od urušavanja zastarjelih barijera. Iako postoje preventivna rješenja koja mogu djelomično smanjiti rizik, najučinkovitiji način izbjegavanja urušavanja barijera je njihovo uklanjanje.
Primjerice na Korani zabilježene su čak 74 umjetne barijere, što predstavlja približno jednu barijeru na svaka dva kilometra riječnog toka, ustanovljeno je tijekom projekta ''Free Korana river'', čiji je cilj bio kartirati sve umjetne barijere na rijeci Korani te identificirati one koje predstavljaju prioritet za uklanjanje s obzirom na utjecaj na bioraznolikost.
U sklopu terenskih istraživanja, obavljenih u okviru projekta, posjećeno je stotinjak lokacija, a provodile su prošle godine i dovršile u ovoj udruge Zelena akcija i Eko Pan te tvrtka BIOTA, a financirala ga je European Open Rivers Programme, nizozemska zaklada posvećena obnovi rijeka.
Paralelno s istraživanjem barijera na Korani, u sklopu projekta je provedena i pravna analiza administrativnih koraka i procedura potrebnih za uklanjanje riječnih barijera u Hrvatskoj s obzirom na to da je uklanjanje barijera kod nas relativno nov fenomen i da praksa gotovo da i ne postoji.
U Hrvatskoj se čeka i rezultate projekta "Improve River LIFE" stručnjaka Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva s partnerima iz Hrvatskih voda, Javne ustanove More i krš te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Cilj je obnoviti staništa i poboljšati stanje populacije mekousne, endemske vrste pastrve, koja je u Europskoj uniji prisutna isključivo u Hrvatskoj, a taj cilj bi se trebalo postići upravo uklanjanjem umjetnih pregrada i osiguravanjem prohodnosti za neometano nizvodno i uzvodno kretanje ribljih vrsta u rijekama Jadro i Vrljika.
Uz to, kroz projekt će se izraditi katastar umjetnih pregrada na vodotocima u Hrvatskoj te će se identificirati prioritetne lokacije za obnovu prohodnosti, a za uklanjanje umjetnih pregrada u Hrvatskoj predviđena su sredstva kroz različite fondove.
Na rijeci Mirni u Istri Hrvatske vode izvode rekonstrukciju postojećih vodnih stepenica s ciljem uspostave ribljih staza (njima se nastoji oponašati prirodno korito) na toj rijeci kojima se omogućava kontinuitet toka i migracija vodenih organizama na potezu od utoka Mirne u more do mosta Buzet, u ukupnoj duljini od 37 kilometara.
Na dobrom putu
Upravo da bi zaštitila rijeke u Hrvatskoj, i WWF Adria uključila se u inicijativu uklanjanja barijera diljem Europe Dam Removal Europe (DRE), koju je inicirala Svjetska zaklada za migraciju riba (WFMF).
Najmanje 542 riječne barijere uklonjene su tijekom prošle godine s europskih rijeka čime je pokret za uklanjanje barijera Dam Removal Europe postavio novi rekord, a tako je ojačana otpornost na klimatske promjene, poboljšana sigurnost vode i hrane te zaustavljen gubitak prirode.
Izvješće koje je objavio Dam Removal Europe prikazuje rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Prvi put broj uklonjenih barijera premašio je 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord – 11 posto više od prethodnog, postavljenog 2023., i čak 400 posto više od prvog popisa iz 2020. godine.
Četiri zemlje – Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska i Turska – uklonile su svoje prve riječne barijere, službeno se pridruživši ovom pokretu. Ukupno su uklanjanja provedena u 23 zemlje. Prema ovom izvješću, Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih barijera, slijede Francuska, Španjolska i Švedska. Većina uklonjenih barijera bile su zastarjele cijevi i ustave, koje se mogu ukloniti isplativo, a imaju značajan kumulativni učinak.
“Neopisiv je uspjeh da se na popis zemalja koje su uklonile barijere prvi put upisala Hrvatska. Uklanjanja provedena u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera prošle godine oslobodila su Bijelu rijeku od prepreka i omogućila njezin povratak u prirodno stanje“, istaknula je Matea Jarak iz WWF-Adrije.
''Zdrave, slobodno tekuće rijeke ključne su za prilagodbu klimatskoj krizi i jačanje bioraznolikosti“, naglasila je i dodala: ''Kako među rijekama naše regije ima puno onih koje su fragmentirane, moramo nastaviti uklanjati male, zastarjele barijere koje ih blokiraju i tako doprinositi novim rekordima svake godine. Svaka bi europska zemlja trebala uklanjati barijere ako zaista želimo transformirati naše rijeke i ostvariti ambiciozni cilj iz EU Uredbe o obnovi prirode.''
Osim spomenute Uredbe, uklanjanje barijera bit će ključno i za ostvarenje ciljeva globalnog Slatkovodnog izazova, kojem se EU pridružila, a koji ima za cilj obnoviti 300.000 kilometara degradiranih rijeka do 2030.
-
ANKETAPokrenuta peticija protiv Thompsonova koncerta, evo koliko ljudi ju je potpisalo: "Ovo je kapitulacija pred spektaklom"
-
Spomenuo i Zekoslava MrkvuTrump: "PRIJELOMNA VIJEST... Šokiran sam!"
-
DOZNAJE DNEVNIK NOVE TVVojnik ubojica iz Počasne bojne nije prošao sigurnosnu provjeru: Sumnja se i na još jedno
