Obnovljene stonske zidine otvorene za javnost

Ministar kulture ujedno je proglašen i počasnim članom Društva prijatelja dubrovačke starine čija je zadaća skrb o održavanju, zaštiti, konzervaciji, rekonstrukciji i restituciji fortifikacija u dubrovačkom kraju. To se posebno odnosi na gradske zidine i fortifikaciju Dubrovnika i Stona kojima Društvo, osnovano 1952. godine, upravlja i skrbi. U prigodi otvorenja obnovljenih stonskih zidina otkrivena j i spomen ploča Lukši Beritiću (1889. - 1969.), dubrovačkom konzervatoru i povjesničaru koji je prije pedesetak godina prvi počeo raditi na obnovi stonskih zidina.

Pročitajte i ovo Čeka obnovu VIDEO/FOTO Pao veliki komad pročelja sa zgrade na glavnom zagrebačkom trgu: "Dobro da nije nekome po glavi" Nejasno izvješće Nikome nije jasno gdje je nestao novac: "Mislim da je to nešto trulo"

'Najopsežniji zahvat u ukupnoj obnovi kulturne baštine'

'To je najopsežniji zahvat u ukupnoj obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj', rekao je ministar Biškupić. Najavio je kako će biti priređena cjelokupna dokumentacija o obnovi, uključujući i stonsku solanu, te da će i ta kulturno-povjesna baština biti kandidirana za UNESCO-vu listu svjetske baštine. Podsjetio je i na ovih dana uvrštenu Festu sv. Vlaha na Svjetsku listu UNESCO-a, čime je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u svijetu sa ukupno sedam fenomena na toj listi.Ministar Biškupić s posebnom je pažnjom govorio i o Društvu. Društvo zaslužuje puno više pažnje i od Grada Dubrovnika i od nas samih, od nas i ovisi hoćemo li se prema Društvu ponašati tako ili kao prema 'prvim kršćanima', kazao je Biškupić. Mediji su ovih dana, naime, izvijestili o nesuglasicama između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat u to doba u Europi

Za stonske zidine ubuduće će se naplaćivati ulaz, između 20 i 30 kuna, što će toj za turiste iznimnoj atrakciji omogućiti i održavanje. Dugogodišnja obnova intenzivirana je od 2003. godine. Projekt je financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine pod nadzorom i u suradnji Dubrovačkih konzervatora, godišnje je izdvajalo od tri do pet milijuna kuna, a izvođači radova, lokalne tvrtke, napravili su djelomičnu rekonstrukciju i konzervaciju. Daljnje propadanje spriječeno je postavljenom ogradom i ulazom u tvrđavi Arcimun, s biljetarnicom u gotičkoj kuli. Razlog spore obnove je način na koji se ona izvodi, gotovo isti na koji su zidine nastale - klesanjem kamena.Stonske zidine sagrađene su u 14. stoljeću, nakon što je godine 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac. Radi zaštite podignut je monumentalni obrambeni sustav, najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat tadašnje Europe. Prvi je u tridestak godina izgrađen obrambeni bedem s jedne na drugu stranu poluotoka. Planski su utvrđena dva gradića, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Pelješac je odvojen od kopna pomoću Velikoga zida, ukupne dužine od 5,5 kilometara. Zidine su ojačane sa četrdesetak kula i pet tvrđava.

Prigodnim riječima zahvale nazočnima i ministru obratili su se i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić te načelnik Općine Ston Vedran Antunica. (Hina)